Je li ideja o monarhiji ponovno popularna u Rusiji?

Sudionici mitinga monarhista.

Sudionici mitinga monarhista.

Aleksandar Vilf/RIA Novosti
Četvrtina građana Rusije želi da na vlasti bude car, i prvi put većinu tih građana čine mladi iz megapolisa. Današnji monarhisti su dojučerašnja djeca koja vjeruju da će se o državi najviše brinuti onaj tko je oslobodi od borbe za vlast.

Nešto više od četvrtine građana Rusije (28%) nema ništa protiv obnavljanja monarhije. Takve rezultate je dala anketa Sveruskog centra za proučavanje javnog mnijenja (VCIOM).

U cjelini gledano, taj postotak nije novost. U proteklih pet godina (a možda i više) jedna četvrtina građana stabilno želi da Rusija ponovo bude carevina, a potomcima carskog doma Romanov periodično se predlaže da se vrate u Rusiju. Međutim, sve je to još uvijek na razini lokalnih diskusija. U svakom slučaju nitko u vladajućim krugovima ne govori ozbiljno o obnavljanju monarhije. Predsjednik Državne dume smatra da takva smjena državnog poretka "nema perspektivu", a Vladimir Putin u tom pogledu ne gaji optimizam i "nije zagrijan" za tu ideju.

Čudno je nešto drugo. Među onima koji nisu protiv monarhije prvi put većinu čine mladi ljudi od 18 do 24 godine, a tog uzrasta su i oni koji su nedavno izašli na protestne mitinge u stotinjak ruskih gradova. Prema podacima sociologa, među monarhistima većinu čine žitelji Moskve i Sankt-Peterburga, aktivni korisnici interneta i pristalice neparlamentarnih stranaka. Međutim, njihov glas se ne čuje u medijima, oni se ne reklamiraju na jumbo plakatima. Monarhisti uglavnom na internetu raspravljaju o tome tko bi trebao postati car.

 

"Dosta je prljanja ruku"

"Moj otac je liberal-demokrat, a majka i brat su apolitični. Mene od djetinjstva zanima povijest, i u školi i izvan nje. Postupno sam došao do ideje o monarhizmu", rekao je za RBTH Hrvatsku 18-godišnji Alik Danijeljan. U društvenoj mreži VKontakte, inače najpopularnijoj u Rusiji, on vodi grupu "Monarhija Anklav" u kojoj ima skoro 14 000 članova.

Po njegovim riječima, razlozi zbog kojih mladi nemaju ništa protiv monarhije "veoma su jednostavni": starci s ispranim komunističkim mozgovima i shvaćanjima postupno odlaze, a na njihovo mjesto dolaze mladi. A oni sve češće primjećuju da suvremena republika nema budućnost.

"Republika ne rađa one koji su sposobni upravljati zemljom. Ona rađa one koji su sposobni pobjediti na izborima, lukavstvom uzeti svoj komad", kaže Alik. On je uvjeren da je s monarhijom sasvim druga priča. "To je odličan način reprodukcije vladajuće elite koja se od malih nogu priprema za upravljanje. A najvažnije je što se ona ne mora baviti politikantstvom i prljati ruke u nečasnim poslovima kako bi dobila vlast".

Istu tu ideju mladi monarhisti propovijedaju i u drugim tematskim zajednicama društvenih mreža. Zajednička je misao da "nitko ne preotima ono što mu ne pripada" ističe u intervjuu za RBTH Hrvatsku direktor Ureda za istraživanja VCIOM-a Stepan Lviv. Drugim riječima, svi smatraju da će monarhija osigurati veću stabilnost. U svemu ostalom ne postoji zajednički stav. Treba li to biti apsolutna monarhija sa samodršcem na čelu ili parlamentarna kao u Španjolskoj i Velikoj Britaniji - to su pitanja za diskusiju. U svakom slučaju, u predodžbama mladih takav državni poredak ne isključuje slobodu i demokraciju, a učinkovitiji je.

"U našoj zemlji više nema ljudi koji su živjeli u vrijeme monarhije. Zbog toga na odnos prema monarhiji svakako ne utječe osobno iskustvo. Ali mladi nisu primili 'antimonarhističko cjepivo' kao prethodna generacija koja je u školi učila da je monarhija arhaizam i mračnjaštvo, i da je to nešto pokvareno. Suvremeni sustav obrazovanja nema za cilj formirati negativan stav prema monarhiji. Zato i imamo ovakav rezultat", konstatira Lviv.

 

Egzotika u političkim krugovima

Danas u Rusiji postoji samo jedna službeno registrirana stranka koja se zalaže za monarhiju. To je "Monarhistička stranka Rusije", koja ima 47 regionalnih podružnica. Međutim, ako se monarhisti i spominju u vijestima, spominju se u formatu "gradskih čudaka".

Oni su se pročuli kada su spalili knjige Joanne Rowling i Vladimira Sorokina, kada su rastjerali gay paradu u Moskvi i organizirali pokop plišanog majmunčića unutar antidarvinističke akcije. Za njih je karakteristična parola "Pravoslavlje ili smrt!" (koju je sud proglasio ekstremističkom), kao i namjera da od pacifičke države Kiribati kupe tri pusta otoka kako bi na njima obnovili rusku monarhiju (zahtjev ruskog milijunaša je odbijen).

Polazeći od svega toga, nije čudo što većina stanovništva doživljava monarhiste kao "lakrdijaše", rekao je za RBTH Hrvatsku Konstantin Kalačov, politolog i rukovoditelj nevladine organizacije "Politička stručna grupa".

"Monarhističke organizacije kod nas igraju ulogu egzotičnog dodatka u političkim krugovima", kaže on. Raznorazna plemićka društva, koja su bila popularna tijekom 1990-ih, potpuno su izgubila značaj kada se zajedno s njima pojavilo mnogo organizacija koje su diskreditirale i samu predodžbu o aristokraciji time što su na sve strane dijelile diplome knezova i baruna, priča Kalačov.

Istinski monarhisti zasad radije "skupljaju snagu i čekaju", kaže Alik. Oni smatraju da mogu postati značajna snaga u društvu tek za desetak godina, tako da se sva njihova sadašnja aktivnost odvija na skupovima unutar čajnih klubova, evangelističkih kružoka ili sastanaka Saveza potomaka Izmailovskog puka. U tom savezu praktički nema potomaka, ali se riječ "potomci" sviđa monarhistima. U takve klubove dolazi od 15 do 30 ljudi. Na pitanje što oni tamo rade, Alik odgovara: "Kako tko. Neki organiziraju druženja, drugi razgovaraju sa svećenicima, treći rade prezentacije". Raspravlja se i o "europskim desničarima" poput Donalda Trumpa i Marine Le Pen, "ali bez fanatizma". "Nama odgovara uspon desničarskih snaga u svijetu, i zašto se zbog toga ne bismo malo radovali", kaže on.