Bivši zastupnik ruske Državne dume Denis Voronjenkov prolazio je 23. ožujka oko podneva pored hotela "Premier Palace" u središtu Kijeva kada su u njega pucali. Po riječima očevidaca, napadač je najmanje osam puta pucao u žrtvu. Voronjenkov je na mjestu ostao mrtav, a njegov čuvar je ranjen, ali je stigao pucati u napadača i ozlijediti ga. Prema podacima koje iznosi ukrajinsko izdanje Obozrevatelj, ubojica je rođen 1988. godine i prije ovog slučaja je za njim bila raspisana tjeralica. Ubojica je preminuo nekoliko sati kasnije.
Što se priča o ubojici?
Prvu informaciju o ubojici je 24. ožujka objavio ukrajinski neovisni stručnjak za medije Anatolij Šarij na svojoj Facebook stranici, priopćivši njegovo ime. "Paršov Pavel Aleksandrovič, Dnjepropetrovsk, 1988/7/28 - 2017/3/23?", napisao je Šarij. On je ujedno obećao 30 000 grivni prvom tko mu se javi i potvrdi da je služio zajedno s Paršovom, koji je bio pripadnik Nacionalne garde Ukrajine.
Marija Maksakova na mjestu ubojstva. Izvor: Reuters
Na stranici MUP-a Ukrajine postoje podaci o Paršovu. Navodi se da je za njim raspisana tjeralica zbog zločina za koje je predviđena kazna po 205. i 209. članku Kaznenog zakona Ukrajine (fiktivno poduzetništvo i legalizacija prihoda dobivenih kriminalnim putem). Isti takvi podaci su se ranije pojavili i u medijima. Kasnije je ovu informaciju potvrdio i savjetnik ukrajinskog MUP-a, zastupnik Anton Geraščenko.
Ruski dužnosnik Jevgenij Tarlo na svojoj Facebook stranici ovako je prokomentirao smrt ubojice Voronjenkova: "Kad bi postojao makar i najmanji ruski trag, ubojici bi spasili život po svaku cijenu, jer je on u trenutku uhićenja bio živ, i živ je dovezen u bolnicu. Štoviše, već bi uspio reći da ga je unajmio Putin u Kremlju i da mu je obećao medalju. Ali sve je mnogo jednostavnije i ciničnije, bez imalo patetike - ubojica je bio pripadnik Nacionalne garde Ukrajine. Unajmili su ga, pomogli mu da izvrši ubojstvo, a zatim su ga uklonili". Tarlo je također istaknuo da je ukrajinski predsjednik Porošenko odmah poslije ovog slučaja optužio ruske specijalne službe za umiješanost u ubojstvo. Po mišljenju ruskog dužnosnika, to je dokaz da je ubojstvo bilo očekivano.
Voronjenkov i njegova supruga Marija Maksakova u Kijevu, veljača 2017. Izvor: Reuters
Politolog iz Donjecka Vladimir Kornilov skrenuo je pozornost na video-snimku napravljenu odmah poslije Voronjenkovljevog ubojstva: "Doslovno u prvim minutama nakon ubojstva (dakle, prije policije) pojavljuje se snimatelj, i to, po svemu sudeći, s odličnom kamerom. On cijelo vrijeme ne skida kapuljaču. Najprije snima sve okolo, a zatim dugo snima ubojicu. Zatim se pored njega pojavljuje nekakav tip, nešto šapuće, daje upute i snimatelj dugo snima žrtvu. U jednom trenutku tip pritrčava, nešto govori i obojica prilično brzo napuštaju scenu". Po Kornilovljevom mišljenju, teško da je snimatelj predstavnik bilo koje televizije, jer bi u tom slučaju on ostao i snimio ono što se dalje događalo. Politolog pretpostavlja da je to mogao biti snimatelj kojeg je unajmio taj koji je naručio ubojstvo: "Da nisu možda napravili snimak kako bi podnijeli izvješće ? Da nisu možda zbog toga napravljeni snimci bili dovoljni?"
Politički emigrant ili prevarant?
Voronjenkov je bio zastupnik ruskog parlamenta od 2011. do 2016, ali je još 2014. godine Istražni odbor RF uputio Državnoj dumi zahtjev da se Voronjenkovu oduzme zastupnička nepovredivost jer je optužen za prijevaru velikih razmjera. U jesen 2016. godine Voronjenkov napustio je Rusiju, a u prosincu se preselio u Ukrajinu zajedno sa suprugom Marijom Maksakovom, također bivšom zastupnicom Državne Dume. Rusija je raspisala međunarodnu tjeralicu za Voronjenkovom i izdala nalog za njegovo uhićenje u odsutnosti.U Kijevu je bivši zastupnik dobio ukrajinsko državljanstvo i počeo kritizirati rusku vlast. On je smatrao da ga Moskva optužuje iz političkih razloga, jer je Državnom javnom tužilaštvu Ukrajine kao svjedok davao izjave vezane za "veleizdaju" koju je navodno izvršio bivši predsjednik Viktor Janukovič. U Ukrajini je Voronjenkov kritizirao Rusiju za sjedinjenje s Krimom (iako je 2014. godine kao poslanik Državne Dume glasao za tu odluku), i govorio je kako dobiva ponude da radi za specijalne službe Ukrajine.
Reakcije na ubojstvo
Ukrajinske vlasti su odmah nakon ubojstva Voronjenkova optužile Rusiju za taj zločin. Predsjednik Petar Porošenko je ovaj događaj okarakterizirao kao "čin terorizma" i u ubojstvu vidio "očigledan 'rukopis' ruskih specijalnih službi". Javni tužitelj Jurij Lucenko je naglasio da je ubijeni Voronjenkov dao dragocjene izjave vezane za slučaj "Janukovič" i da je Rusija izvršila "demonstrativno ubojstvo svjedoka".
Ruski političari i dužnosnici odbacuju sve optužbe. Glasnogovornik predsjednika Rusije Dmitrij Peskov okarakterizirao je tvrdnje o ruskom tragu u ovom ubojstvu kao apsurdne i naglasio da ukrajinska strana nije mogla osigurati Voronjenkova. "Ubojstvo čovjeka je uvijek tragedija", istaknuo je Peskov.On je također izrazio nadu da će Ukrajina provesti potpunu i objektivnu istragu okolnosti ubojstva. S druge strane, glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je da optužbe koje je Porošenko požurio uputiti Rusiji govore o tome da "istraga ne može biti nepristrana i objektivna". Zaharova je ujedno izjavila sućut članovima obitelji Voronjenkova.
Predsjednik Državne dume Vjačeslav Volodin je izjavio da se nekakav stav povodom događaja može iznijeti samo poslije izvještaja pravosudnih organa. Međutim, kako je on ujedno istaknuo, sudeći po onome što se događa u Ukrajini "teško da je to moguće, jer je Ukrajina došla do razine terorističke države gdje zakon više ne vrijedi, i te njihove izjave su nekakva vrsta agonije".
Najoštrije i potpuno neočekivano je na ovaj događaj reagirala majka Voronjenkovljeve žene Ljudmila Maksakova: "E, hvala Bogu! A što bi se još s njim moglo učiniti? Hvala Bogu što je na kraju ubijen čovjek koji je učinio toliko podlosti", navodi portal Life riječi Voronjenkovljeve punice.
Čije specijalne službe su umiješane?
Ukrajinske vlasti inzistiraju na tome da je Rusii ubojstvo Voronjenkova bilo u interesu. Isto mišljenje ima i Ilja Ponomarjov, bivši zastupnik Državne Dume koji se pozicionira kao politički emigrant (živi u Kijevu, Voronjenkov je krenuo na sastanak s njim kada je ubijen). "Voronjenkov je predstavljao smrtnu opasnost za ruske sigurnosne strukture", napisao je Ponomarjov na Facebooku.Aleksej Muhin, šef ruskog Centra za političke informacije, smatra da je takvo gledište diskutabilno jer Voronjenkov nije bio potreban ruskim specijalnim službama. "On je bio već u potpunosti iskorišten, već je iskritizirao Rusiju, već je dao sve potrebne izjave i sve intervjue", rekao je Muhin za RBTH. Po mišljenju ovog politologa, ruskim specijalnim službama najmanje treba ubojstvo odbjeglog političara u centru grada s tri milijuna stanovnika koje odmah izaziva sumnje vezane za Rusiju.
Muhin smatra da su ubojstvo mogle organizirati ukrajinske specijalne službe kako bi zatim optužile Kremlj. Isto mišljenje su iznijeli i pojedini ruski političari. Primjerice, zastupnik vladajuće stranke "Jedinstvena Rusija" Jevgenij Revenko je izjavio da je u pitanju "cinična i surova provokacija ukrajinskih specijalnih službi".
Kolumnist ruskih novina Vzgljad Petar Akopov misli da ubojstvo Voronjenkova odgovara Putinovim protivnicima. On ovaj slučaj uspoređuje sa smrću Borisa Berezovskog i Borisa Nemcova i kaže da Voronjenkov, kao i svojevremeno Nemcov i Berezovski, već nije predstavljao opasnost za rusku vlast i Vladimira Putina i da je bio "iskorišteni materijal".
"Je li on shvaćao da će ga kijevske vlasti iskoristiti u antiruskoj propagandi? Vjerojatno je, ali se po svemu sudeći u Rusiji nije bojao samo istrage, nego i vlastitih 'partnera'", piše Akopov o Voronjenkovu. Po mišljenju ovog analitičara, u ubojstvo bi mogli biti umiješani spomenuti "partneri" i ono može imati ukrajinske korijene. "To ne znači da je naredbu izdao Porošenko ili Avakov. U Ukrajini ima nekoliko centara moći koji su međusobno zavađeni, a ujedno su vezani i za zapadne specijalne službe. A da je Voronjenkov u medijskom ratu protiv Rusije daleko vredniji mrtav nego živ - u to ne treba ni sumnjati", tvrdi Akopov.
Stručnjak za medije Anatolij Šarij kritizira ukrajinske novinare i političare za to što su odmah optužili za ubojstvo ruske specijalne službe. Po Šarijevom mišljenju, situacija je suviše složena da bi se izvodili takvi zaključci. On kaže za Voronjenkova da je "sakralna žrtva". Voronjenkov je, kaže Šarij, u posljednje vrijeme stalno izjavljivao da se jako zamjerio ruskoj vlasti i da bi mogao biti ubijen zato što previše zna i zato što je kao svjedok dao izjave vezane za događaje u Ukrajini 2014. godine. Po Šarijevom mišljenju, bilo je krajnje nerazumno govoriti tako nešto, jer su pojedini ljudi u Ukrajini mogli iskoristiti te Voronjenkovljeve izjave i realizirati scenarij koji je on sam opisao, a zatim za sve optužiti Kremlj.
Veze s kriminalom
Postoji još jedno tumačenje koje ubojstvo dovodi u vezu s poslovnim interesima Voronjenkova. Primjerice, zamjenik predsjednika Odbora Vijeća Federacije za obranu i sigurnost Franc Klinčević podsjeća da je Voronjenkov imao veze s ilegalnim biznisom. "On je radio s velikom količinom 'prljavog' novca, a to je uvijek opasno", navodi agencija RIA Novosti.
Isto to smatra i rukovoditelj Federalnog informativnog centra "Analitika i sigurnost" Ruslan Miljčenko. "Voronjenkov je bio umiješan u kriminalne radnje: bavio se 'pranjem novca' i otimanjem tvrtki. U Rusiji je bilo nekoliko vrlo ozbiljnih ljudi (kriminalaca) koji su ga mogli uzeti na zub".
Posljedice
Tko god da je pravi naručitelj ubojstva Denisa Voronjenka, politolozi se slažu da će ono dovesti (i već je dovelo) do zaoštravanja odnosa između Rusije i Ukrajine. "Očekuje nas nova, intenzivna ali kratka medijska konfrontacija. Ukrajina će optuživati Rusiju, a Rusija će se opravdavati ili uzvraćati optužbama", smatra Aleksej Muhin.
"Ni Rusija, ni Ukrajina ne pokazuju tendenciju deeskalaciji", rekao je za RBTH Hrvatska Mihail Vinogradov, predsjednik nevladine organizacije "Fond 'Peterburška politika'". Po njegovom mišljenju, ubojstvo Denisa Voronjenka će biti još jedna u nizu tema povodom kojih dvije strane optužuju jedna drugu, što ometa uspostavljanje normalnih odnosa.
Petar Akopov ne misli tako. On piše da "Voronjenkovljevo ubojstvo, na veliku žalost Kijeva, neće imati ozbiljnih političkih posljedica", jer sada okolnosti na međunarodnoj političkoj sceni nisu naklonjene Kijevu. Po Akopovljevom mišljenju, Zapad se umorio od Porošenka i Ukrajine, tako da nitko u zapadnim zemljama neće koristiti svaku situaciju kao povod za diskreditaciju Kremlja.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
