Sjamozerska tragedija: Neodgovornost odraslih po cijenu dječjih života

Ilja Timin/RIA Novosti
U vodama jezera Sjamozero oluja je odnijela živote četrnaestero djece koja su boravila u ljetnom kampu na sjeverozapadu Rusije. Do tragedije ne bi došlo da je rukovodstvo kampa bilo odgovornije - uvjereni su ruski dužnosnici i stručnjaci.

Djeca koja su boravila u ljetnom odmaralištu "Park-hotel Sjamozero" u ruskoj republici Kareliji (726 km sjeverozapadno od Moskve) krenula su 18. lipnja na plovidbu jezerom. U dva čamca i na jednoj splavi bilo je 47 dječaka i djevojčica u pratnji četiri instruktora.

Na jezeru ih je zatekla oluja. Plovila su se prevrnula i svi su se našli u uzburkanoj vodi. Pomoć je stigla tek narednog dana. Jedna djevojčica se dokopala obale i zatim izgubila svijest, a kada je došla sebi nekako je uspjela stići do najbližeg turističkog centra, odakle su i pozvani upomoć pripadnici Ministarstva za izvanredne situacije (MČS). Pomoć je stigla prekasno za 14 mladih života. U Kareliji i Moskvi je proglašen dan žalosti.

 

Plovidba za vrijeme oluje

Predstavnici Istražnog odbora Rusije smatraju da odgovornost za dječje živote snose zaposleni u kampu "Sjamozero". Agencija TASS navodi riječi predstavnika Istražnog odbora Vladimira Markina: "Djeca su predlagala da se ne kreće u plovidbu, pozivajući se na glasine o upozorenju da se sprema oluja, ali su instruktori inzistirali na tome da treba isploviti (na jezero)". Lidija Mihajlova, zamjenica načelnika uprave za organiziranje informiranja stanovništva Ministarstva za izvanredne situacije Rusije, potvrdila je za RBTH da je uoči tragedije (17. lipnja) u Kareliji izdano upozorenje o tome da se sprema oluja: "Ako zaposleni u kampu nisu dobili upozorenje, to znači da su imali probleme s radiovezom. A to je opet pitanje koje treba postaviti rukovodstvu kampa - zašto ne osiguravaju koordinaciju s vanjskim svijetom".

Ilja Timin/RIA NovostiIzvor: Ilja Timin/RIA Novosti

Kamp s lošom reputacijom

Istražni odbor je pokrenuo sudski postupak za utvrđivanje kaznene odgovornosti. Već su privedeni direktorica kampa, njezin zamjenik i tri instruktora. Kamp "Sjamozero" je imao lošu reputaciju i prije ove tragedije. Ako se može vjerovati internetu i utiscima roditelja djece koja su ranije bila u kampu, tamo je bilo dosta krađa, osoblje je bilo grubo prema djeci, a umjesto standardnog smještaja djeca su živjela u starim šatorima.

U kampu je bio i jedan smrtni slučaj. Naime, 2011. godine je zamjenik direktora ubio čuvara s kojim je prethodno zajedno pio alkohol.

 

Unosan posao

I pored svega toga kamp je i dalje radio. Štoviše, s njim su surađivale gradske vlasti Moskve. Prema ugovoru sklopljenom s Uredom za rad i socijalnu zaštitu Moskve, gradska vlada je plaćala boravak u kampu djeci kojoj je bila potrebna socijalna zaštita (riječ je o pitomcima domova za nezbrinutu djecu i djeci iz problematičnih obitelji). Ugovor s gradskom vladom Moskve za 2016. godinu vrijedan je 45,3 milijuna rubalja (692 239 dolara).

 

Damping nauštrb sigurnosti

Kako je za RBTH izjavio Dmitrij Šparo, osnivač mreže dječjih rehabilitacijskih kampova "Veliki doživljaj", mnogi se kampovi uspijevaju izboriti za sklapanje velikih ugovora o pružanju usluga dječjeg odmora zahvaljujući niskim cijenama: "To je svojevrsni damping. Nesavjesni organizatori ne misle o kvaliteti dječjeg odmora, već o tome koliko će zaraditi. Štede na svemu - i na instruktorima, i na obuci. To je moglo imati tragične posljedice i, nažalost, je".

Po Šparovom mišljenju, u Rusiji ima dosta onih koji organiziraju odmor na sličan način, ali sada se, poslije tragedije u Kareliji, situacija može promijeniti. "Ne smije se štedjeti na djeci, na njihovom zdravlju i njihovoj sigurnosti. Možda će se sada Vlada zamisliti, ali je užasno što se najprije morala dogoditi tako strašna tragedija", smatra Šparo.

 

Neprofesionalizam ubija

Sudeći po poruci koju je na ruskoj društvenoj mreži VKontakte napisala studentica Petrozavodskog učiteljskog koledža, u kampu "Sjamozero" prakticiralo se angažiranje nekvalificirane studentske radne snage. "Mi smo odlazili na praksu u kamp pod prijetnjom da će nam u protivnom biti uskraćeno školovanje", piše Ksenija Lis. "Mi ne znamo upravljati čamcima i nismo osposobljeni za pohode". Pa ipak, rukovodstvo kampa je prisiljavalo studente da rade kao instruktori. Po Ksenijinim riječima, upravo su studenti vodili djecu u čamcima i na splavi kada je počela oluja.

To nije izolirani slučaj, smatra Ljudmila Iljina, urednica lista Vestnik detsko-junošeskogo turizma i otdiha: "Događa se da s djecom rade ljudi koji nisu za to kvalificirani. To je vrlo opasno. Ne mora značiti da to netko radi sa zlom namjerom, ali ima ljudi koji smatraju da imaju dovoljno iskustva i profesionalizma, a to u stvari nije tako".

Iljina se uzda u to da će biti donesen zakon po kojem instruktori turista i djece obavezno trebaju položiti stručni ispit: "Tako će biti prosijani 'slučajni' ljudi koji su zalutali u turistički biznis".

Više