Nova doktrina sigurnosti Njemačke: Rusija nije ni partner ni protivnik?

Njemačko izdanje Die Welt 4. lipnja izvijestilo je da njemačke vlasti pripremaju novu redakciju "Bijele knjige" - službenog dokumenta o sigurnosti zemlje. U nacrtu teksta navodi se da Rusija više nije "prioritetni partner", kao što stoji u trenutnom izdanju iz 2006. godine, već da je protivnik Savezne Republike Njemačke. 

Objašnjeno je da je do promjeno došlo zbog akcija Moskve koje su usmjerene na "nasilno osiguravanje vlastitih interesa" na Krimu i na istoku Ukrajine, "kršenje međunarodnog prava" i "jednostrano mijenjanje granica". "Bez temeljne promjene smjera Rusija u doglednoj budućnosti predstavlja izazov sigurnosti našem kontinentu", ističu autori nacrta teksta dokumenta.

"Žaljenje i zabrinutost"

Rumunjska postala legitiman cilj ruskih raketa

Kremlj se osvrnuo na informacije o novom sadržaju "Bijele knjige", rekavši da ono izaziva "žaljenje i zabrinutost". "Naravno, takav stav može dovesti do nekih konfrontacija koje ni na koji način neće doprinijeti odnosima međusobnog povjerenja i suradnje", rekao je glasnogovornik predsjednika Rusije Dmitrij Peskov.

Poznato je da Rusija visoko cijeni odnose s Njemačkom, koji su za Moskvu "potporni", prema mišljenju nekih stručnjaka, još od kraja1960-ih. U tom kontekstu stavovi iz nacrta "Bijele knjige" ne mogu uzdrmati ruske vlasti.

Međutim, njemačka je strana pozvala da se ne žuri sa zaključcima. Kako je istaknuo veleposlanik Njemačke u Rusiji Rüdiger von Fritsch, "Bijela knjiga" još nije objavljena. "Nemojmo obraćati pozornost na propagandu...", rekao je veleposlanik, bez objašnjenja čiju propagandu ima na umu. Detaljniju izjavu dala je njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyen. Prema njezinim riječima, u novoj doktrini neće biti riječi "protivnik" ili "neprijatelj": odnos Berlina prema Moskvi "ima veze s izazovom".

Pomak prema atlantizmu

Neki su ruski stručnjaci od samog početka pozivali da se informacije koje je objavio Die Welt ne preuveličavaju. Vladislav Belov, voditelj Centra za njemačke studije Europskog instituta, izjavio je da se u dokumentu ne radi o neprijatelju, već o konkurentu. Ovu novu definiciju stručnjak povezuje jedino sa željom Ministarstva obrane Njemačke da poveća svoj proračun na račun "ruske prijetnje". Međutim, on priznaje da se stav Njemačke prema Rusiji mijenja. Berlin sada percipira Moskvu kao izazov, a to je očito glavna stvar u priči oko nove redakcije "Bijele knjige". 

Što takvo njemačko viđenje Rusije mijenja u odnosima dviju zemalja? Imajući na umu važnost ovog dokumenta kao "procjene s pretenzijama na strateški značaj", nacrt "Bijele knjige" pokazuje pomak Berlina prema atlantizmu (čvršćim odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama), kaže Fjodor Lukjanov, glavni urednik izdanja Rusija u globalnoj politici. Međutim, ovaj izbor, čija će posljedica biti zategnutiji odnosi s Rusijom, još uvijek nije u potpunosti napravljen. U Njemačkoj je u tijeku borba za strateški smjer zemlje, smatra stručnjak.

Spas njemačkog liderstva

Kako je za RBTH rekao znanstvenik i šef Vijeća za vanjsku i obrambenu politiku Sergej Karaganov, ova borba se zaista odvija. Dio njemačkog establišmenta - okruženje kancelarke Angele Merkel - "želi pogoršanje odnosa s Rusijom i veći fokus na Sjedinjene Američke Države". Potonji, pak, guraju Europljane k "strukturiranju vojnog sukoba u Europi". No, osim toga u odnosu prema Rusiji Berlin ima i ambiciozniji cilj. Koristeći sukob s Moskvom, Njemačka nastoji "usmjeriti energiju [suprotstavljanja] prema unutra, na spašavanje rasklimane EU i razilazećeg [u uvjetima teške ekonomske situacije i migrantske krize] njemačkog liderstva."

Neke neposredne praktične posljedice promjena u pristupu Berlina prema Rusiji ne treba očekivati, kaže Lukjanov. "'Bijela knjiga' nije pokazatelj izravne akcije, već se radi o nekim općim postavkama", rekao je stručnjak. Međutim, dugoročno se može očekivati da će Berlin imati aktivniju ulogu u NATO-u kako bi pojačao svoje vojne mogućnosti i mogućnosti saveza. Njemačka će "ruski faktor" koristiti za oživljavanje njezinog statusa kao vojne države, koji joj je bio oduzet nakon 1945. godine.

Aleksandar Gruško: NATO nam predlaže povratak u prošlost