Remeti li Obamin posjet Kubi planove Rusije?

AP
Predsjednik SAD-a Barack Obama boravio je u službenom posjetu Kubi i time obilježio početak "resetiranja" američko-kubanskih odnosa. RBTH sumira rezultate ovog povijesnog susreta i saznaje kako će on utjecati na politiku Moskve u regiji i treba li očekivati političku bitku za Otok slobode.

- Stav SAD-a prema ekonomskom embargu i vojno-pomorskoj bazi Guantanamo ostaje nepromijenjen.

- Poslije Obaminog posjeta Kuba može očekivati krupne investicije, smatraju stručnjaci.

- Kubansko rukovodstvo koristi Rusiju kao protutežu Sjedinjenim Američkim Državama.

- Aktivnost SAD-a u Havani neće promijeniti planove Rusije vezane za ovu regiju.

U utorak 22. ožujka predsjednik SAD-a Barack Obama završio je dvodnevni posjet Kubi koji je već proglašen "povijesnim". Američki predsjednik je u posjet doputovao s delegacijom koju su činili predstavnici Kongresa i američkih poslovnih krugova, kao i članovi njegove obitelji. Time je Obama zapravo dao znak za početak "resetiranja" američko-kubanskih odnosa.

Već 88 godina nijedan američki predsjednik nije posjetio Otok slobode. Zahvaljujući embargu koji je Washington prije više od pola stoljeća uveo Havani i prekinutim diplomatskim odnosima, Kuba je ostala jedino "žarište" Hladnog rata na zapadnoj polutki. Sadašnji bilateralni susret Baracka Obame s kubanskim čelnikom Raulom Castrom ulijeva određene nade u dugoročno odmrzavanje odnosa dviju zemalja.

Strane su se odlučile koncentrirati "na ono što nas spaja", rezimirao je Raul Castro rezultate susreta. To zapravo znači da stanje u vezi s principijelnim pitanjima ekonomske blokade i vojno-pomorske baze Guantanamo ostaje nepromijenjeno.

Uostalom, u ovom trenutku nije ni moglo biti drugačije, smatra Mihail Beljat, znanstveni suradnik Ruskog državnog sveučilišta društveno-humanističkih znanosti (RGGU), stručnjak za Latinsku Ameriku. Obama je još prije svog posjeta istaknuo da odlazi na Kubu prije svega kako bi obnovio veze s njezinim narodom, a ne s vladom i državom. Kongres SAD-a je u protekle 53 godine uvodio sankcije Kubi i donio stotine zakona u tom pravcu. Sve te zakone može ukinuti samo isti taj Kongres, a on je u ovom trenutku većinom republikanski i nastrojen je protiv takvog poteza.

Što se tiče baze Guantanamo i istoimenog zatvora, o njenom zatvaranju zasad također nema ozbiljnih razgovora, premda je upravo to bilo jedno od Obaminih predizbornih obećanja. Kuba smatra da je taj teritorij okupiran, a Washington inzistira na tome da je sve legalno.

Barak Obama i Raul Kastro, Havana, Kuba, 21. mart 2016. Foto: ARBarack Obama i Raul Castro, Havana, Kuba, 21. ožujka 2016. Izvor: AR

Početak investiranja

Većina u Kongresu kritizira Obamu za neopravdane ustupke "kubanskoj diktaturi", a da pri tome "ništa ne traži zauzvrat", ističe list The Washington Post. Kuba je još uvijek na američkom popisu zemalja koje podržavaju terorizam. Havana, sa svoje strane, odbacuje optužbe o držanju političkih zatvorenika i daje do znanja da ne namjerava mijenjati političko uređenje. Svi razgovori o demokraciji i ljudskim pravima i dalje iritiraju Kubance. Pa ipak, generalno gledano, obje strane su podjednako osjećale potrebu za ovim povijesnim događajem, smatraju ruski stručnjaci.

"Kuba je za to veoma zainteresirana. Ona sada nema nikakve energetske sponzore otkako je Venezuela prestala ispunjavati svoje obveze u tom pogledu. Ranije je Venezuela praktički besplatno opskrbljivala Kubu polovinom nafte koja je toj zemlji potrebna", kaže Vladimir Sudarev, profesor na Katedri za povijest i politiku zemalja Europe i Amerike Moskovskog državnog sveučilišta međunarodnih odnosa (MGIMO).

U tom pogledu sada se može očekivati da će iz SAD-a poteći stabilne investicije. No ipak uglavnom u razvoj turizma. Nije slučajno Obama doputovao s tako velikom delegacijom predstavnika američkog biznisa. Usput, dan uoči posjeta Washington i Havana su postigli dogovor o otvaranju zračnog prometa (koji također nije postojao 53 godine), a američki lanac hotela Starwood Hotels & Resorts Worldwide sklopio je prvi posao na Kubi nakon nepunih 60 godina.

Istina, u ovom će se području američki investitori morati natjecati s Kinezima, koji su se također okrenuli Kubi. Za prva tri kvartala 2015. godine promet robe između Kube i Kine dostigao je 57% (1,5 milijardi dolara) i sada Kina zauzima drugo mjesto na listi trgovinskih partnera Kube (na prvom mjestu je Venezuela).

 

„To ne remeti naše planove”

Glavno Obamino dostignuće se ipak sastoji u tome što su ovim posjetom Americi otvorena "vrata" cijele Latinske Amerike. Kuba je bila ključ, jer je većina latinoameričkih zemalja bila protiv embarga, tj. na strani Havane u tom "zamrznutom" sukobu.

Teško da će Amerika uspjeti ugušiti Kubance svojim zagrljajem, jer se oni ne namjeravaju povlačiti sa svojih položaja, niti mijenjati političko uređenje, naglašava Vladimir Davidov, direktor Instituta za proučavanje Latinske Amerike Ruske akademije znanosti. Očekivanja Amerike u tom pogledu su iluzorna, ali će SAD ipak i dalje tražiti način kako da izbjegne situaciju u kojoj neće dobiti ništa. Rusija u tom smislu također predstavlja protutežu američkoj politici.

"Mi smo praktički otišli s Kube početkom 1990-ih, odbacivši svaku perspektivu, pa čak i proizvodne objekte i mnoge naše pozicije", ističe Davidov. Danas se Rusija teško može vratiti na Kubu na velika vrata, slažu se sugovornici RBTH-a, premda su u Moskvi ipak ostvareni projekti vezani za naftno-plinsku sferu i metalurgiju. Kremlj zasad ipak ne vidi razloga za zabrinutost povodom aktivnosti SAD-a u regiji. Sve se to više smatra vraćanjem odnosa u normalan kolosijek. "To ne ugrožava ni naše perspektive, ni naše planove vezane za taj kontinent. Ali i naši planovi su prilično skromni, mora se priznati", kaže Beljat.

Pa ipak, Moskva polako uspostavlja ranije odnose s Havanom. Po mišljenju stručnjaka, kada je riječ o prisustvu Rusije na južnoameričkom kontinentu, Kuba igra ulogu političke rezerve, isto kao i Venezuela i Brazil. Dovoljno je prisjetiti se da je Rusija 2014. godine oprostila Kubi dug od 30 milijardi dolara, a krajem 2015. joj je dala 1,2 milijarde eura kredita za izgradnju energetskih blokova termoelektrane.

Više