Rusija traži nove prijatelje u Latinskoj Americi

Namjera da se osigura neutralnost zemalja Latinske Amerike u vezi sa sukobom Moskve i Kijeva bio je jedan od najvažnijih zadataka ministra Lavrova. Izvor: Vladimir Pesnja / RIA Novosti.

Namjera da se osigura neutralnost zemalja Latinske Amerike u vezi sa sukobom Moskve i Kijeva bio je jedan od najvažnijih zadataka ministra Lavrova. Izvor: Vladimir Pesnja / RIA Novosti.

Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov završio je posjetu zemljama Latinske Amerike. Međutim, lista njegovih domaćina ovog puta je bila dosta neuobičajena. Osim starih prijateljskih zemalja, kao što su Kuba i Nikaragva, Lavrov je prvi put u svojoj karijeri posjetio Kolumbiju i Gvatemalu. Procjenjuje se da nove okolnosti diktira činjenica da se Rusiji naklonjeni lideri Argentine, Brazila i Venezuele nalaze u velikim domaćim problemima.

Moguće je da je izbor Sergeja Lavrova da posjeti Kolumbiju povezan s time što niz zemalja Latinske Amerike, u kojima su na vlasti ljevičarske vlade prijateljski raspoložene prema Moskvi, prolazi kroz krizu. 


Problemi u Brazilu, Argentini i Venezueli

U Brazilu je u jeku veliki korupcijski skandal u vezi s dugogodišnjim sumnjivim poslovima naftnog giganta Petrobras, koji je nanio veliki udar pozicijama predsjednice Dilme Rousseff.

I predsjednica Argentine Cristina Kirchner, koja je uspostavila dobre osobne odnose s predsjednikom RF Vladimirom Putinom, preživljava teško vrijeme. Argentinsko tužiteljstvo sumnjiči da je spriječila sprovođenje istrage protiv šest visokopostavljenih iranskih političara koji su bili umiješani u pripremu terorističkog napada na Židovski kulturni centar u Buenos Airesu 1994. U listopadu ove godine u Argentini će se održati predsjednički izbori na kojima će, kako stoje stvari, pobijediti kandidat desnice.

Umjesto beskompromisno proameričkog predsjednika Álvara Uribea, u Kolumbiji je 2010. na vlast došao mnogo neutralniji Juan Manuel Santos, i vanjska politika zemlje se odmah počela diversificirati.

Socijalno-ekonomska kriza u Venezueli, glavnom savezniku Rusije u Južnoj Americi, dostigla je točku ključanja, tako da Caracasu najvjerovatnije trenutno nije do prijema stranih gostiju. Situaciju u kojoj se nalazi nepopularna vlada Nicolása Madura dodatno zaoštravaju i sve lošiji odnosi sa SAD-om. Bijela kuća je nedavno proglasila Venezuelu „direktnom i otvorenom prijetnjom za nacionalnu sigurnost“ SAD-a. 


Koraci u novom smjeru

U tim uvjetima je Moskva bila prisiljena početi potragu za novim saveznicima u Latinskoj Americi. Jedan od njih bi mogla postati Kolumbija. Tijekom dugog razdoblja ova zemlja je u Ministarstvu vanjskih poslova RF smatrana „imanjem Washingtona“. Bogotá je povezana sa SAD-om nizom važnih sporazuma o borbi s terorizmom i trgovinom drogom, i na njenom teritoriju su smještena i zaposlena vojna lica Pentagona.

Međutim, umjesto beskompromisno proameričkog predsjednika Álvara Uribea, u Kolumbiji je 2010. na vlast došao mnogo neutralniji Juan Manuel Santos, i vanjska politika zemlje se odmah počela diversificirati.

Na samitu BRICS-a 2014. Santos je bio prvi kolumbijski predsjednik koji se susreo s Putinom. Njegovi pregovori s Lavrovom većim dijelom su održani iza zatvorenih vrata. Ipak, kratak komentar ruskog ministra nakon završetka razgovora bio je vrlo rječit: „Cijenimo izbalansiranu poziciju Kolumbije u vezi s ukrajinskom krizom“, rekao je Lavrov. Prije toga je Ministarstvo vanjskih poslova RF više puta isticalo da se Kolumbija nije priključila antiruskim sankcijama SAD-a.

Očigledno je da je namjera da se osigura neutralnost zemalja Latinske Amerike u vezi sa sukobom Moskve i Kijeva – kada puna politička podrška nije moguća – bio jedan od najvažnijih zadataka ministra Lavrova. Sada, kada se Rusija našla u krajnjoj izolaciji, takva neutralnost vrijedi mnogo.

Rusija će promicati napredne tehnologije u Južnoj Americi
Ruski satelitski sistem GLONASS uskoro bi mogao prestići američki sistem GPS. To mišljenje iznio je krajem prošlog tjedna u Havani Dmitrij Rogozin, zamjenik premijera Ruske Federacije, nakon susreta s Raulom Castrom, predsjednikom Državnog vijeća i Vijeća ministara Kube.

Podršku politici Moskve Lavrov je tražio i u Gvatemali, gdje je osim pregovora s vlastima sudjelovao i na susretu ministara vanjskih poslova Središnjeameričkog integracijskog sistema (CAIS). Osam zemalja članica ove organizacije izrazilo je zainteresiranost za uspostavljanje višestranog dijaloga s Rusijom. S nekima od njih potpisani su i bilaterlani sporazumi. Konkretno, šefovi diplomacije RF i Salvadora, Lavrov i Hugo Martinez, potpisali su međuvladin sporazum o uvjetima za ukidanje viznog režima između dviju zemalja. 


„Puna podrška“ od Kube i Nikaragve

Tradicionalni saveznici Moskve u regiji, Kuba i Nikaragva, uvjerili su Lavrova u potpunu podršku politici Rusije. Podsjećamo da je Nikaragva jedna od četiri države svijeta koje su priznale neovisnost Abhazije i Južne Osetije. U toku najnovijih pregovora između predsjednika Ortege i ministra Lavrova konstatirano je da se pozicije Nikaragve i Rusije u međunarodnim pitanjima „podudaraju“ i da se obje države pridržavaju „principa mirnog rješavanja svih međunarodnih sukoba“. Daniel Ortega je osudio sankcije SAD-a i EU protiv Rusije i izjavio da takva politika „ne vodi nikamo“.

U Havani je Lavrov dobio iscrpne informacije o situaciji ne samo na samoj Kubi, nego, najvjerojatnije, i o tome što se događa u Venezueli. Kriza vlade Nicolása Madura i prepolovljene isporuke venecuelanske nafte na Kubu prisilile su Havanu započeti normalizaciju odnosa sa SAD-om sa ciljem ukidanja ekonomskog embarga i ponovnog uspostavljanja diplomatskih odnosa. Međutim, Havana je i dalje zainteresirana za očuvanje trgovinsko-ekonomskih odnosa s Moskvom, koji su na visokoj razini još od vremena SSSR-a. Isto tako, Rusija je nedavno oprostila Kubi 30 milijardi dolara duga.

Što se tiče kontakata Kube i SAD-a, Lavrov je potvrdio da uspostavljanje dijaloga između Havane i Washingtona ne brine Moskvu, a kubanski lider je obećao ruskom gostu da će politička kontrola ostati u rukama sadašnjih vlasti te da Moskva nema o čemu brinuti.