Rusija traži nove prijatelje u Latinskoj Americi

Moguće je da je izbor Sergeja Lavrova da posjeti Kolumbiju povezan s time što niz zemalja Latinske Amerike, u kojima su na vlasti ljevičarske vlade prijateljski raspoložene prema Moskvi, prolazi kroz krizu. 

Problemi u Brazilu, Argentini i Venezueli

U Brazilu je u jeku veliki korupcijski skandal u vezi s dugogodišnjim sumnjivim poslovima naftnog giganta Petrobras, koji je nanio veliki udar pozicijama predsjednice Dilme Rousseff.

I predsjednica Argentine Cristina Kirchner, koja je uspostavila dobre osobne odnose s predsjednikom RF Vladimirom Putinom, preživljava teško vrijeme. Argentinsko tužiteljstvo sumnjiči da je spriječila sprovođenje istrage protiv šest visokopostavljenih iranskih političara koji su bili umiješani u pripremu terorističkog napada na Židovski kulturni centar u Buenos Airesu 1994. U listopadu ove godine u Argentini će se održati predsjednički izbori na kojima će, kako stoje stvari, pobijediti kandidat desnice.

Socijalno-ekonomska kriza u Venezueli, glavnom savezniku Rusije u Južnoj Americi, dostigla je točku ključanja, tako da Caracasu najvjerovatnije trenutno nije do prijema stranih gostiju. Situaciju u kojoj se nalazi nepopularna vlada Nicolása Madura dodatno zaoštravaju i sve lošiji odnosi sa SAD-om. Bijela kuća je nedavno proglasila Venezuelu „direktnom i otvorenom prijetnjom za nacionalnu sigurnost“ SAD-a. 

Koraci u novom smjeru

U tim uvjetima je Moskva bila prisiljena početi potragu za novim saveznicima u Latinskoj Americi. Jedan od njih bi mogla postati Kolumbija. Tijekom dugog razdoblja ova zemlja je u Ministarstvu vanjskih poslova RF smatrana „imanjem Washingtona“. Bogotá je povezana sa SAD-om nizom važnih sporazuma o borbi s terorizmom i trgovinom drogom, i na njenom teritoriju su smještena i zaposlena vojna lica Pentagona.

Međutim, umjesto beskompromisno proameričkog predsjednika Álvara Uribea, u Kolumbiji je 2010. na vlast došao mnogo neutralniji Juan Manuel Santos, i vanjska politika zemlje se odmah počela diversificirati.

Na samitu BRICS-a 2014. Santos je bio prvi kolumbijski predsjednik koji se susreo s Putinom. Njegovi pregovori s Lavrovom većim dijelom su održani iza zatvorenih vrata. Ipak, kratak komentar ruskog ministra nakon završetka razgovora bio je vrlo rječit: „Cijenimo izbalansiranu poziciju Kolumbije u vezi s ukrajinskom krizom“, rekao je Lavrov. Prije toga je Ministarstvo vanjskih poslova RF više puta isticalo da se Kolumbija nije priključila antiruskim sankcijama SAD-a.

Očigledno je da je namjera da se osigura neutralnost zemalja Latinske Amerike u vezi sa sukobom Moskve i Kijeva – kada puna politička podrška nije moguća – bio jedan od najvažnijih zadataka ministra Lavrova. Sada, kada se Rusija našla u krajnjoj izolaciji, takva neutralnost vrijedi mnogo.

Rusija će promicati napredne tehnologije u Južnoj Americi Ruski satelitski sistem GLONASS uskoro bi mogao prestići američki sistem GPS. To mišljenje iznio je krajem prošlog tjedna u Havani Dmitrij Rogozin, zamjenik premijera Ruske Federacije, nakon susreta s Raulom Castrom, predsjednikom Državnog vijeća i Vijeća ministara Kube.

Podršku politici Moskve Lavrov je tražio i u Gvatemali, gdje je osim pregovora s vlastima sudjelovao i na susretu ministara vanjskih poslova Središnjeameričkog integracijskog sistema (CAIS). Osam zemalja članica ove organizacije izrazilo je zainteresiranost za uspostavljanje višestranog dijaloga s Rusijom. S nekima od njih potpisani su i bilaterlani sporazumi. Konkretno, šefovi diplomacije RF i Salvadora, Lavrov i Hugo Martinez, potpisali su međuvladin sporazum o uvjetima za ukidanje viznog režima između dviju zemalja. 

„Puna podrška“ od Kube i Nikaragve

Tradicionalni saveznici Moskve u regiji, Kuba i Nikaragva, uvjerili su Lavrova u potpunu podršku politici Rusije. Podsjećamo da je Nikaragva jedna od četiri države svijeta koje su priznale neovisnost Abhazije i Južne Osetije. U toku najnovijih pregovora između predsjednika Ortege i ministra Lavrova konstatirano je da se pozicije Nikaragve i Rusije u međunarodnim pitanjima „podudaraju“ i da se obje države pridržavaju „principa mirnog rješavanja svih međunarodnih sukoba“. Daniel Ortega je osudio sankcije SAD-a i EU protiv Rusije i izjavio da takva politika „ne vodi nikamo“.

U Havani je Lavrov dobio iscrpne informacije o situaciji ne samo na samoj Kubi, nego, najvjerojatnije, i o tome što se događa u Venezueli. Kriza vlade Nicolása Madura i prepolovljene isporuke venecuelanske nafte na Kubu prisilile su Havanu započeti normalizaciju odnosa sa SAD-om sa ciljem ukidanja ekonomskog embarga i ponovnog uspostavljanja diplomatskih odnosa. Međutim, Havana je i dalje zainteresirana za očuvanje trgovinsko-ekonomskih odnosa s Moskvom, koji su na visokoj razini još od vremena SSSR-a. Isto tako, Rusija je nedavno oprostila Kubi 30 milijardi dolara duga.

Što se tiče kontakata Kube i SAD-a, Lavrov je potvrdio da uspostavljanje dijaloga između Havane i Washingtona ne brine Moskvu, a kubanski lider je obećao ruskom gostu da će politička kontrola ostati u rukama sadašnjih vlasti te da Moskva nema o čemu brinuti.