Srpski predsjednik Tomislav Nikolić je 9. ožujka doputovao u Moskvu. Za 10. ožujak je planiran njegov susret s ruskim kolegom Vladimirom Putinom. Kako javlja list Kommersant, Kremlj želi od Nikolića dobiti čvrsta jamstva da Srbija neće stupiti u NATO.
Srbija je jedina zemlja na Balkanu koja ne govori otvoreno o težnji da postane članicom NATO-a, za razliku od ostalih balkanskih zemalja koje još uvijek nisu ušle u savez. Ranije, 2007. godine, srpski parlament je usvojio rezoluciju o vojnoj neutralnosti zemlje. Međutim, kako ističu stručnjaci, već od 2000. godine, poslije svrgavanja predsjednika Slobodana Miloševića, Beograd se sve više okreće zbližavanju s NATO-om. Za desetljeće i pol Srbija je sa savezom potpisala čitav niz različitih sporazuma. Najnoviji, nedavno potpisani sporazum jamči diplomatski imunitet vojnika NATO-a u Srbiji. Ta suradnja može doživjeti kulminaciju u punopravnom članstvu Beograda u savezu, smatraju analitičari.
"Neugodna tendencija"
Razvoj veza između Srbije i NATO-a Rusija doživljava kao neugodnu tendenciju, uvjerena je dr. Elena Guskova, voditeljica Centra za proučavanje suvremene balkanske krize pri Institutu za slavistiku. Ona je za RBTH izjavila da se NATO rukovodi političkim razlozima kada teži uvući Srbiju u svoje redove. Naime, savez na taj način pokušava "nauditi Rusiji, a ne steći nekakvu korist od pridruživanja" Beograda NATO-u. Ranije je Guskova u jednom članku naglasila da je "NATO-u stalo da Rusija jednom zauvijek ode s Balkana", s obzirom da je riječ o "geopolitički osjetljivoj regiji svijeta".
Antiruska propaganda prerušena u "znanstvene teze"
Dr. Nikita Bondarev, rukovoditelj Balkanskog sektora Ruskog instituta za strateška istraživanja, smatra da je Srbija NATO-u bitna kao "tranzitna zemlja i ključ Balkanskog poluotoka, a samim tim i kao ključ čitavog istočnog Sredozemlja". Pored reakcije na antirusku pozadinu politike NATO-a prema Srbiji, Moskva se rukovodi i rezonima vezanim za političku simboliku. Težnja da Srbija ne postane članica saveza je "pokušaj da se sačuva bar privid nekakve ravnoteže i postojanja saveznika [Rusije] u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi", smatra dr. Sergej Romanjenko, povjesničar i balkanista, predavač Ruskog državnog sveučilišta za društveno-humanističke znanosti.
Srbi ne vole NATO
Rusija ne skriva svoju želju da Beograd ostane izvan saveza. Predstavnica Ministarstva vanjskih poslova RF Marija Zaharova ranije je izjavila da Moskva očekuje da će Srbija nastaviti sa svojom politikom neutralnosti.
Moskva, međutim, nije usamljena u neprihvaćanju ideje o stupanju Srbije u NATO. Takav stav ima i većina stanovnika Srbije. U tom stavu je odraženo sjećanje na bombardiranje Jugoslavije 1999. godine, kao i činjenica da je Zapad podržao neovisnost Kosova. Kako ističe politolog i analitičar utjecajnog časopisa "Nova srpska politička misao" Nikola Tanasić, sada gotovo nije moguće primorati Srbiju da "zavoli" NATO. Podrška stupanju u savez među Srbima nikada nije prelazila 10%, a "za posljednjih desetak godina svaki pokušaj popularizacije NATO-a preko skupih medijskih kampanja izazivao je samo kontraefekt". To se, međutim, ne može reći za srpski političare, među kojima, kako ističe stručnjak, podršku stupanju u NATO postaje sve snažnija.
Jedan od znakova tog nesklada između raspoloženja naroda i težnji elite je i vanjska politika zemlje, u kojoj se politika zbližavanja s NATO-om kombinira s izjavama o važnosti veza s Rusijom. Po mišljenju stručnjaka, službeni Beograd je tijekom proteklih godina uspješno balansirao između Rusije i Zapada, pokušavajući "sjediti na dvije stolice". Međutim, takva situacija ne može trajati beskrajno dugo, tako da će Srbija na kraju ipak morati birati jednu varijantu, i po svemu sudeći neće izabrati onu koja odgovara Rusiji. Jedina mogućnost da Moskva spriječi takav razvoj događaja je aktivirati svoje prisustvo na Balkanu. U tom pogledu se mišljenje srpskog stručnjaka podudara s ocjenama njegovih ruskih kolega.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu