Zašto se ruše moskovske trgovine?

Sergej Mihejev/RG
Moskovske vlasti su objavile rat divljoj gradnji trgovina i kioska, i sada su ulice Moskve pretvorene u scene iz postapokaliptičnih filmova. Vlasnici objekata smatraju da je rušenje protuzakonito i namjeravaju se obratiti sudu.

Dvorana stanice metroa „Kropotinska“ u centru Moskve napravljen je u obliku luka. Prije samo par dana na luk su se nadovezivala dva paralelna niza malih prodavnica i kafića. Sada je polovina tih objekata srušena, a na njihovom mjestu još uvijek stoji gomila građevinskog otpada.

Slične postapokaliptične scene mogu se vidjeti i na drugim mjestima u Moskvi. Gradska vlada je objavila rat divljoj gradnji prodajnih mjesta. Tijekom noći između 8. i 9. veljače srušeno je oko stotinu trgovina i kioska.

Na mjestu srušenih trgovina pod nogama se lomi staklo, a na izloge svih preostalih trgovina nalijepljeni su listovi s jednim istim natpisom „OVO NIJE DIVLJA GRADNjA!!!“ Ljudi koji unajmljuju prostor, međutim, nisu uvjereni da će to spasiti njihove objekte od rušenja.

Noćna akcija

Ispred jednog nesrušenog paviljona na „Kropotkinskoj“ stoji čovjek i flegmatično puši. Prilazimo mu, on se predstavlja kao Roman i kaže da radi u jednom od kafića koji su još čitavi. On ne zna zašto je na „Kropotkinskoj“ srušeno samo nekoliko radnji, a ostale su ostavljene: „Svi ovi objekti imaju istog vlasnika. Preostali će vjerojatno biti kasnije srušeni“.

U noći između 8. i 9. veljače Roman je radio u kafiću kasno navečer i vidio je kada su stigli hidraulični bageri i počeli lomiti paviljone. „To je bilo surovo“, priča Roman. „Radnici trgovine elektronike „Evroset“ nisu stigli iznijeti opremu. Raspravljali su se i molili radnike na bagerima da sačekaju. Međutim, nitko ništa nije čekao. Paviljon je odmah srušen“.

Vlasnica paviljona je poduzetnica Ana Azidi. Ona je potvrdila Romanove riječi u intervjuu za izdanje The Village: „Ljudi su uspjeli iznijeti samo pola namirnica i robe, a oni koji nisu uspjeli vadili su robu iz srušenih objekata. Mi smo bili u paviljonu ’Evroset’ kada ga je bager počeo rušiti zajedno s nama“.

 

Stav gradske vlade

Većina srušenih paviljona nalazila se oko stanica metroa, i gotovo svi su sagrađeni tijekom 1990-ih, kada je gradonačelnik Moskve bio Jurij Luškov. U društvenim mrežama je ovako oštar i pozamašan napad na kioske dobio naziv „Noć dugih hidrauličnih bagera“.

Aktualni gradonačelnik Sergej Sobjanjin je na svojoj stranici društvene mreže „VKontakte“ naglasio da su srušeni oni objekti koji su „opasni za Moskovljane“, jer su podignuti na mjestima kamo prolaze podzemne linije komunalne i energetske infrastrukture, ili u zoni koja nije za to predviđena. Sobjanjin je istaknuo da su i srušeni kiosci bili postavljeni „uz očiglednu prešutnu suglasnost dužnosnika“, aludirajući na korumpiranost prethodnih moskovskih vlasti.

 

Pobuna vlasnika

Vlasnici srušenih kioska su krajnje revoltirani i odbacuju optužbe da je u pitanju divlja gradnja. Prema riječima Eduarda Silojana, rukovodioca odjeljenja za komercijalne nekretnine u organizaciji „Delovaja Rossija“, mnogi vlasnici srušenih paviljona svojevremeno su uspjeli sudskim putem dobiti priznanje da su njihovi objekti podignuti po zakonu. „Prema našim informacijama, za 27 od 97 srušenih objekata bile su donesene sudske odluke u korist vlasnika. Prirodno je što poslije toga oni nisu očekivali da će njihovo vlasništvo iznenada biti srušeno“, rekao je Silojan za RBTH.

Sergej Šogurov, načelnik Državne inspekcije za nekretnine (organizacija u sklopu gradske vlade koja je i odredila objekte za rušenje – RBTH) ne slaže se s argumentima vlasnika. Prema njegovom mišljenju često je u pitanju obmana. Poduzetnik je dobio dozvolu za postavljanje prenosivog kioska, a zatim je od njega napravio veliki objekat, priključio struju i ostale komunikacije. Pravno gledano, takvo nelegalno dograđivanje je vrsta divlje gradnje.

 

Estetika i etika

Ne može se reći da su srušeni kiosci i paviljoni oduševljavali Moskovljane. Arhitekti nisu imali mnogo poštovanja prema nasljeđu Luškovljevog razdoblja. „Kada je to građeno, pitanje arhitekture čak se nije ni postavljalo. Tako su u centru grada podignute obične šupe“, navodi Lenta.Ru riječi urbanista Arkadija Geršmana.

S druge strane, mnogi su revoltirani grubosti sa kojom je rušenje izvršeno i činjenicom da se tako nanosi udarac infrastrukturi sitnih trgovaca. Petar Mirošnik, koordinator pokreta „Arhnadzor“, rekao je za RBTH da pojedini paviljoni zaista nisu podignuti u skladu sa zakonom (na primjer, u zonama arhitektonskih spomenika), ali nije dobro rušiti ih sve za jednu noć. „Kada se kiosci za prodaju cvijeća ruše noću buldožerom, onda je to pretjerivanje“, kaže Mirošnik.

 

Što dalje?

Sergej Sobjanjin je obećao Moskovljanima da će „vlasnicima srušenih paviljona biti ponuđen drugi prostor“, tako da sitni trgovci neće biti oštećeni. Oleg Bočarov, rukovoditelj kancelarije za znanost, industrijsku politiku i poduzetništvo Moskve, objasnio je tu izjavu u intervjuu za RBK. To znači, kaže on, da će gradske vlasti svojim sredstvima izgraditi paviljone na mjestima gdje zakon to dopušta i organizirat će aukciju. Vlasnici srušenih kioska neće imati nikakvih prednosti u odnosu na konkurenciju.

Samim vlasnicima, međutim, takav plan ne ide u prilog. Zato oni namjeravaju od gradskih vlasti tražiti kompenzaciju. „Tužit ćemo ih. Što još možemo učiniti?“, kaže Ana Azidi, vlasnica srušenih paviljona na „Kropotinskoj“ u izjavi za The Village. „Mi već 25 godina radimo na tom mjestu“.

Više