Turska obećanja da će 'braniti' Alepo mogla bi dovesti do izravnog sukoba

Reuters
Ruski analitičari vjeruju da bi izjave turskog premijera mogle značiti početak potpore protivnicima Asada ili pravog vojnog napada.

Turski premijer Ahmet Davutoğlu izjavio je da njegova zemlja namjerava "braniti" sirijski grad Alepo (drugi po veličini grad u zemlji, koji se nalazi 40-50 kilometara od turske granice) od sirijskih vladinih snaga. Podsjetimo da je sirijska vojska, uz pomoć ruske avijacije, počela oslobađati grad od militanata, koji se protive sirijskom lideru Bašaru al-Asadu.

"Mi ćemo vratiti naš povijesni dug", najavio je Davutoğlu. "U jednom trenutku, naša braća iz Alepa branili su naše gradove Sanliurfa, Gaziantep, Kahramanmaras [tijekom Prvog svjetskog rata], sada ćemo mi braniti junački Alepo. Čitava Turska stoji iza svojih branitelja", navodi RIA Novosti riječi Davutoğlua.

Turski premijer Ahmet Davutoğlu. Izvor: Reuters

Grad je djelomično oslobodila sirijska vojska i jedinice lojalne Asadu. Turska, čini se, namjerava braniti skupine povezane sa Slobodnom sirijskom vojskom ili islamističke Ahrar jasen-Sham skupine i Džabhat al-Nusra.

 

Zatvorena granica nije u interesu Turske

Prošli tjedan sirijska vojska odsjekla je glavnu rutu iz Turske koju su koristile antiasadove snage za nabavku u u sjevernom dijelu pokrajine Alepo. Nakon toga, vojska, uz potporu policije, ruskih i sirijskih zračnih snaga, bila je u stanju probiti četverogodišnje blokade Nubl i Al-Zahraa, gdje je oko 70 000 ljudi bilo pod opsadom.

Sirijske vladine snage otad su nastavile napredovati prema sjeveru, prema turskom teritoriju. Njihov cilj je vratiti potpunu kontrolu granice preko koje militanti redovno primaju pojačanje u vidu tehnologije i ljudske snage.

Bojnik Igor Konashenkov, službeni predstavnik ruskog Ministarstva obrane, nedavno je izjavio da postoje ozbiljni razlozi za sumnju da se Turska priprema za vojnu invaziju na Siriju. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan prozvao je ovu izjavu "smiješnom", ali su Davutoğluova obećanja potaknula Rusiju da bude na oprezu.

Prema službenim podacima, 2015. godine broj ljudi zaposlenih u Ministarstvu obrane iznosio je 630 000, od toga 412 000 su vojnici. Ako se uzme u obzir veličina, turska vojska je druga poslije američke u NATO-u.

Turska je rasporedila svoju vojsku na sirijskim i iračkim granicama, sa zapovjednim mjestom u gradu Malatja. Štoviše, turske snage u Sjevernom Cipru su isto relativno blizu moguće vojne aktivnosti.

 

Ankara bi mogla odlučiti da koristi silu

Konstantin Sivkov, potpredsjednik Moskovske akademije za geopolitičke probleme, smatra da je Turska sposobna, ako za ništa drugo, onda za pružanje zrakoplovne potpore protivnicima Asada. To bi mogao postati problem za Rusiju, jer bi onda ona morala odbiti takve napade turskih zračnih snaga.

"No, Turci su i u stanju početi kopnenu operaciju, koja bi se, prema međunarodnom pravu, mogla smatrati činom agresije na Siriju", objasnio je Sivkov.

Prema njegovim riječima, to bi dovelo do rata s Rusijom, prisiljavajući NATO da odluči hoće li ili ne stati na stranu Turske. Takav scenarij će postaviti pitanje NATO-u želi li sudjelovati u izravnom vojnom sukobu s Rusijom, koja posjeduje nuklearni arsenal.

 

''Službena sirijska vlada će odlučiti''

Umirovljeni pukovnik Viktor Murahovskij, vojni stručnjak i urednik u glavnom vojnom časopisu Arsenal Otečestva, inzistira na tome da bilo koji Turski upad u sirijski teritorij će biti čin agresije. Dakle, Vijeće sigurnosti UN-a će biti prisiljeno da odmah sazove zasjedanje te zauzme čvrsti stav protiv takvog razvoja.

"Što se tiče ruske zračne snage, borimo se s Turskom. Službena sirijska vlada morat će odlučiti što će učiniti po tom pitnau, kako se suprotstaviti takvom činu", rekao je Murahovskij.

Članak na ruskom jeziku.

Više