Kremlj "poštuje" izbore na jugoistoku Ukrajine, ali ih ne "priznaje"

"Službeni stav Rusije izražen je u kratkoj, ali jezgrovitoj izjavi Ministarstva vanjskih poslova poslije objavljivanja rezultata izbora. Tamo je upotrijebljena riječ 'poštujemo'", rekao je pomoćnik predsjednika RF Jurij Ušakov.

Pomoćnik predsjednika RF naglasio je da između riječi "poštujemo" i "priznajemo" ne stoji znak jednakosti. "To su različite riječi. Posebno je odabrana riječ 'poštujemo'. Mi principijelno poštujemo volju glasača", dodao je Ušakov.

Pred početak glasanja u Donjeckoj i Luganskoj Oblasti Ukrajine ministar vanjskih poslova RF Sergej Lavrov izjavio je da ćemo "mi, naravno, priznati njihove rezultate". Međutim, poslije izbora 2. studenog vanjskopolitički resor Rusije promijenio je retoriku.

"Mi poštujemo volju stanovnika jugoistoka. Izabrani predstavnici su dobili mandat za rješavanje praktičnih zadataka vezanih uz normalizaciju života u regijama. Budući da su izbori održani, izuzetno je važno poduzeti aktivne korake za uspostavu stabilnog dijaloga između središnjih ukrajinskih vlasti i predstavnika Donbasa u skladu sa sporazumima postignutim u Minsku", kaže se u priopćenju Ministarstva vanjskih poslova.

Stav Ukrajine prema izborima u DNR-u i LNR-u

Predsjednik Ukrajine Petar Porošenko predložio je da se ukine zakon o posebnom poretku samouprave za Donjecku i Lugansku Oblast. Dokument o ukidanju tog statusa trenutno razmatra Verhovna Rada Ukrajine.

Više o situaciji u Ukrajini

Zakon o posebnom statusu regije bio je kamen spoticanja još za vrijeme pregovora u Minsku. Svaka strana u sukobu tumačila je sporazum na svoj način. Prema priopćenju Kijeva, izbori u regiji održani su mjesec dana ranije i predstavljaju kršenje sporazuma postignutih tijekom pregovora.

Nametnuti nova pravila igre

"Rusija neće surađivati s DNR-om i LNR-om, ali će im pomagati, i to ne samo materijalnim i humanitarnim konvojima", rekao je za Ruski vjesnik Aleksej Arbatov, rukovoditelj Centra za međunarodnu sigurnost Instituta za međunarodnu ekonomiju i međunarodne odnose Ruske akademije znanosti.

Prema mišljenju ovog analitičara, Moskva formalno neće priznati neovisnost dviju republika, jer bi takav korak bio u suprotnosti sa sporazumima iz Minska, a oni su jedini temelj mirovnog procesa u Ukrajini, i ujedno su mehanizam udaljavanja od hladnog rata i povratka suradnji između Rusije, EU i SAD-a.

Izbori u Donbasu donijet će nove tenzije Moskva je faktički priznala rezultate izbora, koji su unatoč prosvjedu Kijeva održani 2. studenog na jugoistoku Ukrajine. Stručnjaci smatraju da će ta odluka svakako izazvati daljnje pogoršanje odnosa Rusije i Zapada.

"Izbori su održani pod parolom 'neovisnosti', o čemu čelnici DNR-a i LNR-a govore otvoreno. U minskim sporazumima potpuno je jasno definirano da se oba područja tretiraju kao dio Ukrajine, iako imaju posebna prava i određenu autonomiju", istaknuo je Arbatov.

Akademik je naglasio da su cjelovitost države i poseban status regije propisani u trećoj i devetoj točki minskog sporazuma, a trebao se kasnije potpuno legitimizirati zakonom o posebnom statusu Donbas-a [18. listopada je parlament Ukrajine usvojio zakon o posebnom statusu Donjecke i Luganske Oblasti - prim. red.].

"Prema tome, jedno je poštivati izbore, a nešto sasvim drugo bi bilo priznati da su na izborima pobijedili legitimni predsjednici republika. Rusija ne povlači takav potez. Taj korak bi označio konačan prekid odnosa s Ukrajinom", kaže stručnjak.

Prema njegovom mišljenju, Rusija ne teži otrgnuti Lugansk i Donjeck od Ukrajine, ali želi preuzeti političku kontrolu nad ovim područjima. "Cilj je da te dvije enklave ostanu u sastavu Ukrajine, ali pod kontrolom, utjecajem i zaštitom Moskve. Oni bi trebali biti poluga kojom će Kremlj odvraćati Kijev od koraka usmjerenih na zbližavanje s NATO-om ili Europskom unijom. Iz toga sasvim logično proizlazi stav da mi 'poštujemo' izbore, ali ne 'priznajemo' legitimnost tih vlasti", rekao je Arbatov.

Kako je za Ruski vjesnik rekao Sergej Karaganov, počasni predsjednik Savjeta za vanjsku i obrambenu politiku, Rusija pristupa situaciji u Ukrajini polazeći od svojih strateških interesa. Jedan od tih interesa je i namjera da se stavi točka na 25-godišnju ekspanziju Zapada u sferama koje su za Moskvu od životne važnosti.

"Kremlj primjenjuje sve metode borbe koje smatra nužnima. Svi koraci Rusije, pa i minski sporazumi, i "poštovanje" ali ne "priznavanje", samo su dio te strategije. Moskva ne namjerava priznati izbore, jer bi to značilo da priznaje neovisnost DNR-a i LNR-a od Ukrajine", istaknuo je analitičar.

Moskva, smatra Karaganov, želi imati slobodne ruke i da stranim partnerima nametne nova pravila igre umjesto "igre bez pravila". "Naši zapadni partneri će pokušavati pronalaziti sve moguće načine i tražiti varijante odgovora na poteze Kremlja. Sada će Rusija 'dijeliti karte', a Zapad će reagirati. Ranije je situacija bila obrnuta", naglasio je stručnjak.