Kako kontrolirati islamsko obrazovanje

Ruski pravosudni organi ponovo skreću pažnju na vezu između propagande terorizma u zemlji i obrazovanja mladeži u stranim muslimanskim visokoškolskim ustanovama.

Struka: terorizam

Direktor Savezne sigurnosne službe (FSB-a) Aleksandar Bortnikov priopćio je da međunarodne terorističke organizacije i dalje vrbuju ruske građane. ''Postoji kontinuirana praksa obučavanja ruskih građana u stranim islamskim visokoškolskim centrima. Tamo ih uče da postanu propovjednici i da po povratku u domovinu propagiraju destruktivne religijske ideje.'', rekao je Bortnikov 14. listopada na sjednici Nacionalnog antiterorističkog odbora.

Tjedan dana prije toga zamjenik javnog državnog tužitelja Viktor Grinj dotaknuo se teme nasilnog prodora netradicionalnih islamskih ideja u Rusiju. ''Tijekom 1990-ih to se odvijalo uz pomoć stranih propovjednika, a danas naša mladež sve češće odlazi u inozemstvo kako bi tamo stekla religijsko obrazovanje'', izjavio je zamjenik državnog tužitelja u ruskom parlamentu. On je, pozivajući se na podatke MUP-a i FSB-a, priopćio i to da je nekoliko tisuća ruskih građana već steklo ili stječe takvo obrazovanje u drugim državama. Podsjećamo kako je državni tužitelj RF Jurij Čajka, u izvještaju koji je 2012. godine podnio parlamentu, također izrazio uznemirenost zbog odlaska muslimanske mladeži na školovanje u Saudijsku Arabiju, Egipat, Tursku i druge zemlje Bliskog Istoka.

Zamjenik predsjednika Duhovne uprave muslimana europskog dijela Rusije Farid Asadulin smatra da se u arapskim zemljama nalaze najmjerodavnije visokoškolske ustanove koje omogućuju stjecanje znanja iz muslimanskog bogoslovlja. Hoće li se po završetku studija čovjek vratiti s ekstremističkim idejama ili ne, to zavisi od konkretnog čovjeka, a ne od zemlje u kojoj je bio ili sveučilišta koje je završio. ''Ne postoji direktna veza između stjecanja obrazovanja i radikalizacije'', smatra Asadulin. ''Mnogi ljudi su stekli obrazovanje u muslimanskim zemljama. I ja sam jedan od njih pa ipak, ni ja ni moji poznanici nismo postali ekstremisti'', kaže on.

Što znači biti musliman u Rusiji Islam je, nakon pravoslavlja, druga po zastupljenosti tradicionalna religija u Rusiji. Muslimani su stoljećima živjeli u dobrosusjedskim odnosima s pravoslavnim stanovništvom. No, u posljednjih nekoliko desetljeća, uslijed unutarnje nestabilnosti i terorističkih napada, Rusi su počeli opreznije i s rezervom odnositi se prema muslimanimskim sugrađanima.

''Mnogo toga zavisi od uzrasta u kojem netko odlazi na školovanje. Za mlade ljude postoji opasnost da usvoje ekstremističke ideje, dok to nije slučaj kod starijeg uzrasta'', dodaje Asadulin. Sličan stav je prije nekoliko tjedana iznio muftija Tatarstana Kamil Samigulin. ''Smatram da studenti moraju ovdje, u svojoj domovini, steći osnovna znanja o islamu, prije nego što odu u Saudijsku Arabiju ili druge zemlje kako bi studirali religijske znanosti. Ljudi koji nemaju nikakva znanja kao spužve upijaju i dobro i zlo. Da bi se čovjek zaštitio od lošeg utjecaja, on mora imati sposobnost razlikovanja informacija koje dobiva. Kada se ti ljudi vrate u domovinu, teško ih je integrirati u našu sredinu i naše društvo.''

Orijentalist i član znanstvenog savjeta Moskovskog centra Karnegi Aleksej Malašenko smatra da nije lako pronaći direktnu vezu između radikalizacije islamske mladeži i obrazovanja u inozemstvu. ''Ljudi donose iz inozemstva ono što se naziva novim islamom i šire ga kada postanu teolozi ili imami u džamiji'', kaže stručnjak. ''Oni u svoju propovjed unose i ekstremističke elemente.'' Međutim, nije jasno što je to ekstremizam, ističe Malašenko. Svako neuobičajeno tumačenje islama automatski se ubraja u ekstremizam. ''Pored toga, između tradicionalnog i netradicionalnog islama ne postoji kineski zid. Ideje prelaze iz jednog u drugi'', dodaje on. ''Naš islam je prije svega obred, a novi islam daje odgovore na suvremena pitanja o poimanju vlasti, države i socijalne pravde. ''Po Malašenkovom mišljenju, protest ponekad može dolaziti i od već postojećeg islama na domaćem terenu.

Obrazovanje u domovini

Svi stručnjaci ističu da je domaće duhovno obrazovanje slaba konkurencija obrazovanju u inozemstvu. Prema mišljenju direktora FSB-a Aleksandra Bortnikova, ''odavno postoji potreba za razvojem kvalitetne duhovne nastave tradicionalnog islama u domaćim religijskim ustanovama''. Zamjenik državnog tužitelja Viktor Grinj smatra da se nedostatci domaćeg islamskog obrazovanja objašnjavaju nedostatnim financiranjem, za razliku od visokoškolskih ustanova u inozemstvu gdje država financira teološka sveučilišta. Zamjenik državnog tužitelja ističe da je s tim povezano i pitanje podrške domaćeg religijskog obrazovanja, kao i pitanje državne kontrole i nadzora te oblasti.

Aleksej Malašenko tvrdi da i u domaćim islamskim obrazovnim ustanovama predaju stručnjaci iz inozemstva. Pa ipak, ako se vratimo na misao Viktora Grinja, logika pravosudnih organa postaje jasna: lakše je kontrolirati goste iz inozemstva nego naše studente u inozemstvu.

Danas postoji mnoštvo obrazovnih ustanova za muslimane, ali među njima je samo nekoliko relativno velikih ustanova koje država financira u potpunosti. Najpoznatija islamska sveučilišta nalaze se u Moskvi, Kazanju (719 km od Moskve) i Mahačkali (1588 km). Međutim, ne postoji zajednički koncept koji bi povezivao sve ruske visokoškolske muslimanske ustanove.