NATO nasuprot Rusije: Zašto se spominje Treći svjetski rat?

Reuters
Britanski manevri na kojima se trupe možda pripremaju za eventualnu operaciju u istočnoj Ukrajini, nedavni komentari glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga i film kompanije BBC-a o nuklearnom sukobu između Rusije i NATO-a izazvanom proruskim ustankom u Latviji - sve ovo potaknulo je rast napetosti između Moskve i Sjevernoatlantskog saveza, umjesto da se radi na njihovom smirivanju.

Velika Britanija, kao i svaka druga suverena država koja drži do sebe, ima puno pravo poduzeti mjere koje smatra potrebnim za poboljšavanje svojih obrambenih i sigurnosnih kapaciteta. To je u današnje vrijeme potpuno razumljivo, kada je prisutna realna opasnost od terorističkih akcija poput bombaških napada izvedenih u Londonu 7. srpnja 2005. godine. Na britansku sigurnost utječu i regionalni ratovi koji se odvijaju u relativnoj blizini ove zemlje, u istočnoj Ukrajini i Siriji.

Međutim, posebno pitanje je što se, u stvari, krije iza održavanja britanskih vojnih vježbi na Bliskom istoku. Nedavno je objavljeno da će 1 600 vojnika biti poslano u Jordan radi izvođenja simulacije vojne akcije sličnih razmjera kao što je bila invazija na Irak. Osim službene informacije, u medijima su se pojavila i objašnjenja da se ovakvi manevri održavaju "prvi put poslije više od jednog desetljeća".

Cilj spomenutih aktivnosti je provjera sposobnosti slanja i raspoređivanja ekspedicijskog korpusa od 30 000 vojnika na bilo koje krizno žarište u svijetu.

Stvari su dobile drugi smisao kada je londonski list Telegraph citirao neimenovani izvor koji objašnjava što je neposredni strateški cilj ove operacije: "Ne radi se o manevrima na kojima uvježbavamo borbu protiv Islamske države. Može se reći da se tamo pripremamo za zajedničko djelovanje s Amerikancima, i to prije u Ukrajini, nego u Siriji."

Nema drugog načina da se ova izjava protumači, osim pretpostavkom da SAD ipak razmatra ideju slanja trupa u Ukrajinu uz podršku Britanije kao strateškog saveznika.

Na ovakav zaključak navodi i to što je vojni novinar lista Telegraph, Ben Farmer, ponovno objavio izjavu svog izvora, najvjerojatnije iz britanskog Ministarstva obrane, u kojoj stoji da se operacija u Jordanu "može promatrati kao priprema za situaciju kada će biti potrebno da se velike i dobro naoružane britanske snage pošalju u istočnu Europu zbog eventualnog sukoba Rusije i NATO-a.

Ovi novinski napisi pojavljuju se istovremeno s dvama događajima velikog simboličkog značenja. Prvi od njih je jednosatni pseudodokumentarni film "Treći svjetski rat: u zapovjednom centru" BBC-a emitiran 3. veljače. Scenarij se temelji na fiktivnim događajima u letonskoj istočnoj oblasti Latgale, pokraj granice s Rusijom, gdje pripadnici ruske manjine podižu ustanak i proglašavaju "Latgalsku narodnu republiku". Sasvim je jasna paralela koju autori povlače s potezima proruskih boraca u Donjecku i Lugansku u istočnoj Ukrajini tijekom 2014. godine.

Film dalje prikazuje kako se nekoliko vojnih i diplomatskih britanskih visokih dužnosnika okuplja u "zapovjednom centru" u Londonu gdje zatim rješavaju krupno pitanje: treba li poduzeti nuklearni napad i tako riskirati izbijanje Trećeg svjetskog rata ili ne? Konačno, o tome odluku mora donijeti britanska vlada, koja, poput generala Richarda Shirreffa,  koji je do ožujka 2014. godine bio zamjenik zapovjednika Savezničkog zapovjedništva NATO-a, može postaviti pitanje: "Jesmo li spremni poginuti za Daugavpils [grad u Latviji]?"

Drugi važan događaj dogodio se 2. veljače kada je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, prilikom predstavljanja godišnjeg izvještaja saveza, iznio tvrdnju da se u ožujku 2013. godine ruski zrakoplov, koji može nositi nuklearno naoružanje, približio Stockholmu radi "simulacije nuklearnog napada na Švedsku . "

Čini se da ovakve izjave doprinose trendu porasta povjerenja koje Šveđani imaju u odnosu na NATO. Rezultati nedavnih anketa pokazuju da je 2013. godine samo 10% njih vjerovalo da se njihova zemlja treba priključiti Sjevernoatlantskom savezu, dok danas tako misli 41% građana.

Film BBC-a o mogućem ratu samo naizgled predstavlja običnu fikciju, ali je on među građanima Europske unije zapravo ojačao percepciju Rusije kao države spremne da upotrijebi nuklearno oružje u slučaju eventualnog sukoba. Stoltenbergova izjava će najvjerojatnije izazvati sličan efekt.

Оva emisija s pseudodokumentarnim scenama koje se odigravaju u Latviji svakako se može tumačiti i kao nevažan "hipotetički scenarij", ali se vojni stratezi obje strane često ponašaju baš po obrascima predstavljenim u filmu.

Infografika: Što je ruska vojska dobila u 2015. godini? Povećati sliku.

Poslije svega, izostala je oštrija reakcija Kremlj, dok ruski blogeri nisu bili nimalo blagonakloni prema autorima. Primjerice, jedan od njih je rekao da film predstavlja "veliku demonizaciju Rusije" i da je cilj da se britanska javnost pripremi na mogućnost uporabe nuklearnog oružja u Europi.

S druge strane, u Velikoj Britaniji je bilo vrlo različitih komentara. Neki su film oduševljeno pozdravili, a bilo je i onih koji su cijeli događaj ocijenili kao "provokaciju". Annabelle Chapman iz časopisa Prospect nije podržala emisiju BBC-a, ali iz drugog razloga: "Šire promatrano, ako Rusiju predstavljate kao zastrašujuću prijetnju, pripadnike ruske manjine u Latviji kao separatiste, onda vi Rigi imputirate bespomoćnost, a zapadnim saveznicima neodlučnost, i onda ovakva emisija ide na ruku pojedinim tvrdnjama koje stižu iz Kremlja.''

Međutim, ovi navodi nisu točni. Moskva nikada otvoreno nije predstavljala sebe kao prijetnju za bilo koga, niti je Ruse iz Latvije poticala na separatizam. Rigu nije tretirala kao bespomoćnu stranu, a nije bilo ni izjava koje se mogu protumačiti u smislu da Zapad "oklijeva", iako je netko možda tako shvaćao pojedine ruske poteze u prethodnom razdoblju.

Bez obzira na tumačenja, ipak se mora primijetiti sljedeće: na Zapadu političari, visoki državni dužnosnici i mediji uporno ponavljaju tvrdnje da se ne može u potpunosti isključiti mogućnost izbijanja rata u kojem bi se koristilo oružje za masovno uništavanje.

Nagovještaji o slanju anglo-američkih trupa u Ukrajinu i stalne priče o mogućoj nuklearnoj katastrofi, čak i ako se predstavljaju samo kao izmišljeni scenarij, šire strah i pogoduju stereotipima, čime se umanjuje šansa da se uspostavi međusobno povjerenje i prevaziđu dosadašnji nesporazumi.

Možda netko u filmu BBC-a može pronaći i određenu antiratnu poruku, barem u grotesknoj formi. Ipak, rat se ne sprečava tako što se publici predstavlja "hipotetički scenarij" u kojem je sukob neizbježan. BBC je pokrenuo raspravu o događajima koji bi mogli dovesti do eventualnog Trećeg svjetskog rata, ali neće biti dobro ako ona postane "proročanstvo koje samo sebe ispunjava."

Vladimir Mihejev je politički analitičar, jedan od autora projekta Trojka Report.

Više