Sedam stvari koje se u cijelom svijetu nazivaju ruskima

Van granica Rusije najrazličitije se stvari nazivaju ruskima. Iako su samo neke od njih izravno vezane za Rusiju, svaka (osim onoga što se na popisu nalazi pod brojem četiri) ima u sebi djelić ruskog duha. Pogledajmo kako izgleda "ruski način" rješavanja problema i sve ostalo.

1. Rusko crvena

Riječ "krasnij" (crveni) je ranije u ruskom jeziku bila sinonim za riječi "krasivij", "počotnij" (lijep, paradni, počasni). Upravo zato je središnji trg u Moskvi "crveni", premda je u početku nazivan tržnicom, jer su se tu nalazili "nizovi dućana", ili čak "požarom", s obzirom na to da su dućani često gorjeli u plamenu.

Jedna od popularnih boja u kozmetici, nijansa "rusko crvena" (DE282E u heksadecimalnom sustavu) zaista se široko koristi u Rusiji. Rusi ovu boju zovu jarko crvenom. A za Ruse su jarko crvene kako ženske usne, tako i suton, krv, ruže ili revolucionarne zastave, dakle sve ono što je izrazito i izaziva jake emocije.

2. Ruski tobogan

Leonid Solomatkin.

Ruski tobogan je zapravo izmišljen u Rusiji. Rusi su se od davnina voljeli sanjkati na planinama. Petar Prvi je jako volio sanjkanje i tu je zabavu podigao na državnu razinu. Za njegove vladavine su se u okolici Peterburga počeli graditi naročiti visoki paviljoni, uz koje su dograđivani drveni spustovi, koji su zimi poljevani vodom. U carskoj rezidenciji Oranienbaum kod Peterburga do dan-danas je sačuvan paviljon s kojeg se sanjkama voljela spuštati Jekaterina Druga.

Postojali su i ljetni tobogani s kojih su se spuštali u drvenim saonicama. Upravo je u tom vidu ruski tobogan stigao u Europu početkom 20. stoljeća, kada je otvoren Les Montagnes Russes à Belleville. Dok je klasični rollercoaster, zasnovan na ruskom toboganu, izmišljen u Americi, i u samoj Rusiji se sada naziva američki.

3. Ruski rulet

Pravila ove smrtonosne igre su jednostavna: u prazni bubanj revolvera stavlja se jedan ili nekoliko metaka, da bi neka ležišta ostala prazna. Bubanj se zavrti kako igrači ne bi znali gdje se nalazi metak. Poslije toga oni jedan za drugim prinose glavi cijev i pritišću okidač.

Podrijetlo naziva ove igre još uvijek nije poznato. Zanimljivo je da se u ruskoj književnosti 19. stoljeća, među čijim junacima ima mnogo vojnika, riječ "ruski rulet" ne spominje nijedanput. Sličnu igru je u svom dijelu "Junak našeg doba" opisao čuveni ruski pisac Mihail Jurjevič Ljermontov, u poglavlju "Fatalist". Tamo se spominje pištolj s jednim metkom, a igrači ne znaju je li napunjen ili ne, a u priči Aleksandra Grina "Zurbaganski strijelac" (1913.) igra se s revolverom sa šest metaka.

Ipak, prvi put je riječ "ruski rulet" upotrijebio švicarski pisac Georges Surdez 1937. godine. U članku pod tim nazivom on citira francuskog narednika, koji je u ruskoj vojci služio u legiji stranaca i koji je vidio kako ruski časnici 1917. godine igraju tu surovu igru.

Druga suluda vojna igra nazvana je "kukavica": nekoliko časnika s pištoljima zaključava se u zamračenoj sobi, jedan od njih se počinje oglašavati poput kukavice, a drugi ga nastoje pogoditi. Igra se odvija do prvog ranjavanja. Po riječima suvremenika, takve igre su kod vojnika carske vojske razvijale neustrašivost i ravnodušnost prema smrti.

Neki ruski rulet igraju i danas. Istina, pištolji se ne pune pravim streljivo, već proizvode slabu struju.

4. "Crni" i "Bijeli Rus"

"Crni Rus" je klasični koktel koji je 1949. godine osmislio belgijski barmen Gustave Tops, a koji se sastoji od votke i likera od kave u omjeru 5:2, a služi se s ledom u čaši "oldfashioned". Verzija "Bijeli Rus" je smišljena šezdesetih godina prošlog stoljeća u Americi, a u ovaj koktel su se dodavali vrhnje ili mlijeko.

Koktel se naziva "ruski" samo zato što je njegov glavni sastojak votka. Po tom principu se "ruskom" ponekad naziva kava s votkom. Za Ruse bi međutim takva kava bila čista besmislica. U Rusiji, ako se u kavu išta dodaje, onda je to konjak, i o tome se ne govori. Usput, postoji zaista mnogo izvorno ruskih koktela.

5. Ruski kruh

Ruskim kruhom (Russischbrot) se u Njemačkoj zove bilo koji pekarski proizvod u obliku nekog slova abecede. Prema predaji, izumio ga je pekar iz Dresdena Ferdinand Hanke koji je zanat učio u Peterburgu. Međutim, ovaj naziv najvjerojatnije nema izravne veze s Rusijom, jer se pecivo prvo zvalo Rösches Brot, odnosno "lomljivi kruh", jer se često lomilo, s obzirom na to da je bilo u obliku slova. Zato se forme u obliku slova W i M nisu ni pekle jer bi se odveć lako polomile.

6. Ruska salata

"Ruska salata" u europskim zemljama, kao i u Iranu, Izraelu, Mongoliji i Latinskoj Americi, podrazumijeva salatu u koju od sastojaka idu na kockice izrezani kuhani krumpir i mrkva, kao i grašak, kuhana jaja, zatim kuhana piletina, crveno meso ili kobasice. Također, u salatu se u raznim varijantama dodaju kiseli ili svježi krastavci, kuhani kukuruz i kopar. Salata se začini majonezom.

Takva salata svakako postoji u ruskoj kuhinji. Ona je nezamjenjiva na prazničnoj trpezi, a naročito za Novu godinu, i zove se Olivije, po imenu francuskog kuhara koji ju je izumio. On je bio šef kuhinje moskovskog restorana Ermitaž, jednog od najluksuznijih u Rusiji, a recept je sve do smrti čuvao u tajnosti. Originalna salata po Olivijeovom receptu imala je jednu važnu osobitost, uvijek se spremala s mesom šumske jarebice i servirala s morskim račićima. 

U svakom slučaju, salata je već više od 150 godina jedno od najpoznatijih jela ruske kuhinje u svijetu.

7. Ruski način

Rusija se često povezuje sa svladavanjem teškoća na uvjerljiv, premda ponekad apsolutno besmislen, ali uvijek neočekivan način. Zato se na kanalu YouTube sve češće pojavljuju videozapisi s "ruskim načinom" rješavanja nekog problema, a da pritom nisu svi snimljeni u Rusiji. Postoji "ruski način" za ljuštenje kuhanog jajeta, razni ruski načini radova na putu, vađenja zuba, čišćenja dimnjaka, otvaranja konzervi, i još mnogo toga. Nije uvijek učinkovito, ali jest komično i svakako nemojte probati te načine kod kuće. Bolje dođite u Rusiju.

Pročitajte i: 10 bizarnih stvari koje Rusi drže na balkonima - za svaki slučaj

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće