Svenska Dagbladet: Moskva je u stanju podijeliti Europu i bez "druge Jalte"

"Druga Jalta" je jedan od scenarija koji se u posljednje vrijeme često razmatra na konferencijama o sigurnosti u Europi. Izborom Donalda Trumpa za američkog predsjednika razgovori na tu temu dobili su na popularnosti, međutim šanse za takav razvoj situacije i dalje su male, piše Svenska Dagbladet.

Moskva ponovno želi Europu gledati kroz prizmu sfere utjecaja u kojoj su velike sile u prilici da određuju politiku suverenih država. Osim toga izbor Trumpa izaziva bojazan da geopolitička karta Europe može biti ponovno iscrtana, prenosi pisanje lista RT na ruskom.

A da li su takvi strahovi osnovani, pita se list. Bez obzira na to što bi Putin bio zadovoljan novom podjelom vlasti, a Trump u najboljem slučaju ravnodušan, izgleda za novu Jaltu je, kako se navodi, malo, i to iz više razloga.

Na strateškom planu razlike između SAD-a i Rusije prevelike su za novu podjelu sveta. Na Bliskom Istoku Moskva je u prijateljskim odnosima s Iranom i Hezbolahom, a u Afganistanu SAD otpužuju da pomaže Talibanima. Osim toga Trumpova politika prema Rusiji pod budnim je okom Kongresa što približavanje dvaju zemalja čini praktično nemogućim, zaključuje se u tekstu.

Situacija u Europi nije ista kao 1945. godine. Rusija je daleko slabija nego što je to bio SSSR. Bez obzira na znatne resurse, Sovjetski Savez nije mogao potčiniti Srednju i Istočnu Europu na duže staze. Rusija, pak, s ekonomijom, koja je slabija od talijanske, ne bi mogla kontrolirati te zemlje, čak ni ukoliko bi ograničila ambicije na postsovjetski prostor, piše list.

Ipak, Rusija je sposobna, kako se navodi, raspirivati sukobe i sijati nestabilnost, kao što je to bilo u Gruziji i Ukrajini. Sada se to događa u Bjelorusiji i na Balkanu, kaže se u tekstu.

Još bi Rusija, kako se navodi, da bi zataškala ekonomsku stagnaciju mogla pojačati sukobe kako bi odvukla pažnju građana od takve situacije i to bi moglo dovesti do još veće nestabilnosti.

Osim toga postoji rizik raskola unutar EU i transatlantskog saveza, čiji uzrok mogu biti kako aktivnost Rusije, tako i unutarnje razlike (unutar pojedinih zemalja i međusobno), piše list i navodi da će ključni čimbenik zaštite protiv djelovanja Rusije biti NATO i EU.