"Turska je kao geopolitički igrač trenutno van igre"

AP
U subotu ujutro postalo je jasno da je pokušaj vojnog udara u Turskoj neuspješan. Predsjednik Erdogan i njegovi pristaše uspjeli su zadržati vlast. O razlozima propasti puča, te mogućim posljedicama za Rusiju, događaja koji su dogodili tog petka u noći za Kommersantъ govori Ruslan Puhov - ravnatelj Centra za analizu i strategije, te jedan od autora knjige pripremljene za tisak, "Turski vojni stroj: Snaga i slabost".

Jesu li događaji u Turskoj za vas bili neočekivani ili su se neki signali pojavili davno prije?

— "Kada se pojavila prva informacija o tome, da je u Turskoj došlo do vojnog udara, mi - ja i moji kolege - nismo bili iznenađeni. No jučer sam kolegama napomenuo da su šanse jedan naprema sto, da udar uspije."

Zašto?

— U Turskoj je vojska u kriznim situacijama uvijek na sebe preuzimala odgovornost za situaciju u državu. Tako je bilo 1960., 1971., 1980., a isto tako važna je bila i 1997. godina, kada je vojska maknula sa vlasti premijera Nedjmetina Erbakana ). No, kada je na vlast došao Rejep Tajip Erdogan, počeo je metodično "štititi" vojsku od njemu nelojalnih ljudi, pri čemu čak ne njemu osobno nelojalnih, nego svih onih koji su imali drukčije poglede na društvo, a najviše se odnosilo na pristaše Turske po modelu Ataturka. I to se traje posljednjih deset godina. Na pozicije tih ljudi Erdogan je postavio ili svoje stranačke ljude ili nekadašnje obavještajce. Istovremeno su u vojsci sve više dominirale islamske vrijednosti. Prije je bilo nezamislivo vidjeti turskog vojnika koji ne pije viski i ne jede svinjetinu. Danas je sasvim suprotna situacija. Općenito, Erdogan nije sjedio prekriženih ruku i njegova pobjeda je samo prirodan tok zbivanja.

Кoji su još razlozi njegove pobjede?

— Pristaše Erdogana su jedna izuzetno kompaktna skupina i čine otprilike polovinu biračkog tijela Turske. S druge strane, njegovi protivnici, su poprilično razjedinjeni. Osim toga, vojska se od 1980. godine drastično promijenila. To više nije monolitna organizacija, sa jedinstvenim pogledom na svijet, kakva je ona bila ranije. Trenutno je razjedinjena. Treba također shvatiti jednu stvar, a to je da su političari i obavještajci u unutarnjoj politici na jako dobrim položajima. Vojska može kratkoročno izvojevati politički pobjedu, no na nekom dugoročnom planu, ona je politički slaba.

Što se trenutno može očekivati od Erdogana?

— S jedne strane, može slaviti pobjedu, jer vojni udar nije uspio. Žestoko će kazniti sve svoje protivnike. S druge strane, on shvaća da je društvo trenutno u raskolu. Shvaća da čak i neuspjeli vojni udar pokazuje da je njegova politika, kako međunarodna, tako i ona unutarnja, dovela zemlju na rub građanskog rata. Praktički, dovela je do katastrofe. Savršeno je jasno da je Turska kao geopolitički igrač na određeno vrijeme ( nisam spreman precizirati je li u pitanju 17 mjeseci ili 3 godine ) ispala iz igre. Kada u državi nastane pobuna ( pa makar ona bila i ugušena ), onda vam nije do ranije obećane invazije na Siriju. Niti do podrške krimskim Tatarima. Niti do financijske podrške Ukrajine. Više nije ni tako lako pakostiti Armencima, podržavajući Azerbajdžance, a i sve teže je slati svoje agente na Sjeverni Kavkaz, jer bi mogao dobiti ozbiljan odgovor od ruskih obavještajnih službi.

Znači, situacija do koje je došlo u Turskoj, ide na ruku Rusiji?

— Mislim da će Erdogan i njegovi ljudi biti sada malo "poslušniji". Konkretno, najviše što se tiče ruskih projekata. Turci su posljednjih godina bili noćna mora za "Lukoil", koji je kao rezultat cijele priče se povukao sa turskog tržišta. Ucjenjivali su "Gazprom" i držali u neizvjesnosti našu nuklearnu industriju - iako nije bilo ni u svijetu boljih uvjeta, tokom izgradnje nuklearne centrale Akkuju. Investirali smo milijarde u taj projekt, a novac će realno se početi isplaćivati, kada počne proizvodnja električne energije. Ono što je ključno - prije su se Turci igrali sa našim živcima, sa ovakvim potezima. Mislim da im trenutno, a i ubuduće, neće biti do toga.

Originalni intervju se nalazi ovdje.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće