Student iz Gvatemale: Rusija mi je pomogla da bolje upoznam sebe

Društvo
ANNA NOVIKOVA
Ovaj mladi Gvatemalac došao je u Rusiju prije gotovo pet godina iz znatiželje: želio je upoznati drugu kulturu i naučiti drugi jezik. Otkrio je da proljeće može biti sasvim drugačije, da je izuvanje pri ulasku u kuću ugodno i još mnogo toga.

Tridesetogodišnji Silas Sancé Cabrera iz Chiquimule magistrirao je i započeo doktorat na Državnom poljoprivrednom sveučilištu Timirjazev u Moskvi. Trenutno je odlučio uzeti pauzu od studija kako bi odlučio kojim će putem krenuti u budućnosti.

- Zašto si odlučio studirati u Rusiji, tako daleko od svoje domovine?

- Odlučio sam otići u Rusiju jer sam bio znatiželjan, želio sam učiti o ovoj zemlji, njenoj kulturi. 2019. godine završio sam kratki postdiplomski studij u Češkoj i tamo, u Pragu, upoznao nekoliko momaka iz Rusije i drugih zemalja ruskog govornog područja. Tada sam se zainteresirao za učenje jezika. Kad je veleposlanstvo Rusije u Gvatemali promoviralo stipendije za studiranje u Rusiji, prijavio sam se. Ova su dva faktora presudila da dođem u ovu zemlju: učenje drugog jezika i upoznavanje druge kulture.

Također, u Gvatemali sam studirao inženjerstvo i agronomiju i zanimala me prehrambena tehnologija, ali u mojoj zemlji ne postoji institut za prehrambenu tehnologiju i nema puno istraživanja u toj sferi. To je bio još jedan razlog zašto sam odabrao ovaj program.

- Koliko te koštao studij?

- Rusija plaća studij i 80-90% (ne sjećam se točno) troška smještaja, vi samo trebate kupiti avionske karte. Sveučilište mi je dalo stipendiju, što je iznosilo oko 2800 rubalja (30 dolara) mjesečno za plaćanje mog dijela smještaja. U jednom sam trenutku počeo raditi. Prvih sam mjeseci koristio novac koji sam uštedio.

Nakon prve godine studija vidio sam da Institut Cervantes u Moskvi nudi tečajeve za učitelja jezika, pa sam odlučio završiti tečaj i predavati španjolski. To me zanimalo jer sam također i učitelj razredne nastave. Dvije sam godine radio kao učitelj u Gvatemali, prije upisa na sveučilište. Dok sam pohađao tečaj Instituta Cervantes, počeo sam predavati španjolski u Moskvi. Ovim sam se poslom financijski uzdržavao do kraja studija. U zadnjem sam semestru radio u tvornici kruha zbog teme za magisterij, kod Vasilija koji je vlasnik te tvornice.

Mislim da je nakon jednogodišnjeg učenja jezika moguće pronaći posao na nekoliko sati.

- Jesi li zadovoljan svojim profesionalnim iskustvom? Što ti je donijelo studiranje u Rusiji?

- Otvorilo mi je um, proširilo pogled na svijet. Sada poznajem ljude i njihove običaje. Moja je znatiželja zadovoljena, a na profesionalnoj razini također sam puno naučio. Najvažnije je da je Rusija u meni razvila određene profesionalne i osobne vještine. Puno mi je pomogla da bolje upoznam samoga sebe.

- Što te u Rusiji najviše iznenadilo?

- Živio sam samo u Moskvi i mislim da nemam baš široku perspektivu. Mali gradovi i sela imaju zanimljivije, autentičnije ruske običaje. Moskva je internacionalni grad, ima puno stranaca. Ono što me najviše iznenadilo je da postoji vrlo lijepa kultura zajedništva. Rusi imaju prilično snažan osjećaj bratstva među sobom. Mislim da smo u Gvatemali ili Španjolskoj manje skloni održavanju tog zajedništva. U Rusiji sam osjetio da je ta veza jača.

Moskovski metro je impresivan, zaista nevjerojatan, a infrastruktura koju Moskva posjeduje zaista je vrijedna divljenja, izuzetno je dobra. Posebno mi se sviđa broj muzeja u Moskvi i Sankt-Peterburgu, parkovi su vrlo prostrani, a tek trgovi... Infrastruktura je ovdje zaista izvrsna. U zemljama Latinske Amerike često imamo manje muzeja i kazališta, te vrlo malo trgova. Moj otac, koji je upoznat s poviješću i voli pričati o Sovjetskom Savezu, uvijek me ispitivao o muzejima iz tog doba koje sam posjetio.

Također primjećujem da Rusi jako cijene hispansku kulturu: postoje restorani kao što su Casa Agave i Pancho Villa, gdje, primjerice, uče plesati. Lijepo je vidjeti da ih zanima naša kultura.

Tu je, naravno, i hladnoća. Osjetno je drugačije. U Gvatemali imamo samo jedno godišnje doba, dok vi imate četiri. Zanimljivo je vidjeti tu promjenu, a osobito mi se svidjelo proljeće. Predivno je vidjeti kako priroda ponovno procvjeta nakon zime. Impresivno je jer omogućava da cijenite prirodu. S obzirom na to da je kod nas cijelo vrijeme sve zeleno, često ne obraćamo pažnju na to.

- Jesi li stekao prijatelje?

- Sa studentima se nisam osjećao izolirano, na sveučilištu ima mnogo međunarodnih studenata, ali malo njih dolazi iz Latinske Amerike. Velika većina dolazi iz Azije, Afrike... Na mom je sveučilištu bilo 20-ak latinoameričkih studenata, no mnogo ih je više iz drugih zemalja.

- Imaš li ruskih prijatelja?

- Da, Artura! Puno razgovaramo, posebno o automobilima koje on voli. U početku, dok nisam znao ruski, puno mi je pomogao.

- Jesi li uspio dobro komunicirati na ruskom?

- Dobro se osjećam govoreći ruski, možda ne vladam specifičnim temama vezanim za svoju karijeru, ali generalno dobro govorim i razumijem. Prve dvije godine bile su teške, ali tijekom treće sam stekao više samopouzdanja, velikim dijelom zato što sam počeo raditi. Rad je neophodan za prevladavanje jezične barijere. Na predavanjima na sveučilištu više slušate nego govorite, dok na poslu postoji stalna interakcija i to puno pomaže u razvoju jezika.

Kada sam završio magisterij, odlučio sam se prijaviti za doktorski studij, no završio sam samo prvu godinu doktorata. Sada sam u Gvatemali jer sam odlučio uzeti akademski odmor i razmisliti je li mi isplativo završiti doktorat ili ne. Trenutno sam u fazi kada se trebam posvetiti svom poslu, možda bih o studiranju trebao razmišljati kasnije. U lipnju i srpnju moram odlučiti hoću li nastaviti ili ne. Preostale su mi još dvije godine za završetak doktorske disertacije. Održavam kontakt s fakultetom. Moj mi je mentor rekao: "Vrijeme će ti pokazati trebaš li nastaviti ili ne."

- Što bi preporučio drugim studentima koji razmišljaju o odlasku na studij u Rusiju?

- Trebate se pripremiti prije odlaska u Rusiju, trebate bar malo poznavati jezik prije dolaska kako bi prilagodba bila što lakša. Jezik je glavna poteškoća. Trebate se pripremiti na hladnoću zimi, ponijeti toplu odjeću i naučiti se toplo obući.

- Koji su ruski običaji privukli tvoju pozornost?

- Jednog dana kad sam došao u tvornicu kruha, trebao sam šefu reći neke informacije, on je otvorio vrata, a ja sam mu izvana rekao što mu trebam reći i pružio ruku, ali nisam ušao. u. A on mi je rekao da se to tako ne radi: "Uđi, zatvorimo vrata i onda možemo razgovarati." (Smijeh.)

Izuvanje cipela pri ulasku u kuću bilo mi je novo, nisam to prije viđao. I sviđa mi se vrijednost koja se cvijeću pridaje u Rusiji, vrlo je popularno darivati ruže. To je baš jako lijepo.