Kada se mladi diplomac Moskovskog državnog sveučilišta, zaposlen u tvornici automobila VAZ, našao u teškoj financijskoj situaciji 1983. godine, obratio se svom poslodavcu za pomoć. Uprava tvornice sajvetovala je Muratu Urtembajevu da ne traži drugi posao, obećavši mu unapređenje i povećanje plaće.
Međutim, kako je vrijeme prolazilo, Urtembajev je shvatio da je prevaren. Tada je smislio osvetu. Tajno će izmijeniti program koji pokreće traku za sklapanje i zaraziti ga virusom. Onda će se umiješati i popraviti ovaj problem, na taj način zavređujući poštovanje tvorničke uprave koje mu je, po njegovom mišljenju, odavno sljedovalo.
Zbog Urtembajevljeve intervencije tvornica je bila blokirana tri dana. S obzirom na to da to nije bila njegova namjera, nego je samo planirao stvoriti problem koji će odmah moći otkloniti, priznao je upravi tvornice što je učinio.
Sovjetski krivični zakon nije predviđao kazne za kiberprijestupnike i zato je Urtembajev osuđen zbog huliganstva. Dobio je uvjetnu kaznu i morao platiti priličnu sumu. Također je postao prvi registrirani sovjetski haker.
2013. i 2014. godine britanske online kladionice suočile su se s iznudom nevjerojatnih razmjera. Usred važnih utakmica i igara kompanije su primale prijetnje putem e-pošte. Nepoznati su hakeri prijetili da će im srušiti stranice pomoću DDoS napada i tako zaustaviti priljev prihoda, ako im ne uplate desetke tisuća američkih dolara na neki račun registriran u trećoj zemlji. Ako bi kompanije odbile to učiniti, pretrpjele bi ogromne financijske gubitke.
Višegodišnja istraga britanske policije ukazala je na nekoliko osoba u Rusiji. Britanske vlasti kontaktirale su rusku policiju tražeći pomoć. Uskoro su ruske službe zadržale ove tri osobe po optužbi za kiberkriminal. Prijestupnici, trojica IT stručnjaka u dvadesetim godinama, za koje se vjerovalo da su putem iznude zaradili 4 milijuna dolara, dobili su kaznu za koju su neki smatrali da je previše stroga: po osam godina strogog zatvora.
1994. godine jedan je haker nezakonito prebacio preko 10 milijuna dolara s računa američke banke Citibank i pokušao taj novac podići preko računa registriranih u različitim zemljama svijeta.
Kada su Levinovi suradnici prilikom pokušaja da podignu novac zadržani na zahtjev FBI-ja, oni su ukazali na Vladimira Levina, zaposlenog u maloj peterburškoj trgovinskoj tvrtki "Saturn". 1994. godine ruski zakon nije predviđao kazne za kiberkriminal i Levin, koji je postao 10 milijuna dolara bogatiji, tehnički je bio nevin u očima ruskog pravosudnog sustava. Haker također nije mogao biti izručen SAD-u, jer ruski zakon zabranjuje ekstradiciju ruskih državljana.
5-فلاديمير ليفن
— عـطنـي الـزبدة (@GiveBrief) November 20, 2020

أشتهر في التسعينيات بإختراقه لمواقع عدة شركات و إختراق حسابات سيتي بنك وقام بتحويل أموال تقدر بـ 10.7مليون دولار لحسابات أخرى في إسرائيل وألمانيا وأمريكا وفنلندا وهولندا وتم القبض عليه عام 1995وسُجِن لمدة 3 سنوات أما اليوم فهو يملك ويدير شركة خاصة في ليتواينا. pic.twitter.com/FQijUsKAwT
Bilo je potrebno da banka i strani dužnosnici ulože napor kako bi Levina namamili u Veliku Britaniju, gdje je uhićen i izručen SAD-u radi suđenja.
Nakon što je američki sud Levina osudio na četiri godine zatvora, pojavile su se glasine o tome da su Levinove tehničke i računalne vještine bile nedovoljne za takav pothvat. Prema jednoj teoriji, koju su potkrepljivali anonimno objavljeni podaci na internetu, Levin nije bio mozak ove operacije, nego samo onaj tko je za 100 dolara kupio pristup bankovnom sustavu od grupe ruskih hakera koji su provalili sustav bez kriminalnih namjera, nego iz radoznalosti i želje da istraže ranjivost servera Citibanka. Ipak, Levin je taj koji je bio kažnjen.
"Tražen od FBI-a" – glasi poster sa slikom sredovječnog čovjeka obrijane glave s pomalo zlokobnim osmijehom na licu. Na slici je Jevgenij Bogačov, jedan od najozloglašenijih hakera na svijetu, ruski državljanin iz obalnog grada Anape na jugu Rusije.
Nagrada od 3 milijuna dolara koju nudi američki State Department za informaciju koja bi dovela do uhićenja ili osuđivanja Bogačova pokazuje kotiranje ovog hakera u svijetu kiberkriminala.
Koristeći internetska imena "lucky12345" i "slavik", Bogačov je napravio i koristio virus tipa Trojanskog konja po imenu "Zeus" i "GameOver Zeus" za izvođenje, kako navodi FBI, "masovnog reketiranja".
Procjenjuje se da je Bogačovljeva aktivnost izazvala financijske gubitke od preko 100 milijuna dolara. Čak i danas u ured FBI-ja u Pittsburghu redovno stižu dojave o tome gdje se on nalazi, ali nijedna nije dovela do uhićenja ruskog hakera koji se zasad uspješno krije.
Na vrhuncu američke predsjedničke utrke 2016. godine u kibernapadu je ukraden i objavljen ogroman broj mailova Nacionalnog odbora Demokratske stranke, što je ocijenjeno kao čin nevjerojatne drskosti. Istraga specijalnog savjetnika Roberta Muellera tvrdila je da su hakeri ove grupe povezani s ruskom vojnom obavještajnom službom. Ruske državne vlasti, međutim, više su puta odbacile ove optužbe.
Kako bilo da bilo, grupa je poznata po naprednim i sofisticiranim metodama i širokom spektru meta. Tijekom godina su različite vlade i nevladine organizacije bile žrtve grupe FancyBear. Navodi se da ovi hakeri koriste virus po imenu X-Agent, koji im omogućava da neograničeno kontroliraju zaražena računala, snimaju snimke zaslona, prate kucanje na tipkovnici i kradu lozinke.
Prema riječima Kurta Baumgartena, glavnog istraživača sigurnosti u globalnom istraživačkom timu Laboratorija Kaspersky, boriti se protiv ove grupe je kao "igrati šah s nekim, ne znajući tko vam je protivnik".
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu