Glavni ruski trgovački centar na Crvenom trgu bio je prvi punkt za cijepljenje u Rusiji koji je otvoren izvan medicinskih ustanova. Putokazi postavljeni između izloga navode da se punkt nalazi na drugom katu, u prostorijama bivše knjižare. Preko razglasa se podsjeća na to da se svi zainteresirani mogu cijepiti, bez prethodne najave. No pred punktom za cijepljenje nema dugih redova, a ponekad doslovno nema nikoga.
Nekoliko mjeseci nakon početka masovnog programa cijepljenja, situacija je ista i u drugim dobro posjećenim trgovačkim centrima u glavnom gradu: poluprazni punktovi za cijepljenje i ljudi koji prolaze noseći vrećice popularnih trgovačkih lanaca.
AP
“Cjepiva ima dovoljno, punktova za cijepljenje ima mnogo i otvaraju se novi. I logistika je sređena. Ali protok ljudi je nedovoljan. Ljudi se ne dolaze cijepiti”, kaže Valerij Fjodorov, generalni direktor Ruskog centra za istraživanje javnog mnijenja (VCIOM). Anketari svakog mjeseca prate situaciju s cijepljenjem i rezultati su stalno loši - više od polovice Rusa protiv je cijepljenja protiv koronavirusa.
Izvan Moskve situacija je nešto drugačija: u trgovačkim centrima nema punktova za cijepljenje; sve se radi uz najavu i bilo je prekida u isporuci cjepiva. No Rusija i dalje ostaje zemlja s najdostupnijim cjepivima na svijetu - do danas ima već tri registrirana cjepiva koja se masovno proizvode: Sputnik V, EpiVakKoronu i KoviVak.
Istodobno, prema najnovijim podacima, 11,4 milijuna ljudi ili 7,8 posto odrasle populacije primilo je jednu od dvije doze cjepiva (a nešto više od polovice tog broja - 4,4 posto - primilo je dvije doze). To je mnogo manje nego u drugim zemljama s vlastitom proizvodnjom cjepiva: u Velikoj Britaniji je preko 50 posto, a u SAD-u 40,5 posto odrasle populacije primilo barem jednu dozu. Trenutna stopa u Rusiji kosi se s vladinim planovima: ministar zdravstva Mihail Muraško najavio je 22. ožujka da je plan do 15. lipnja cijepiti oko 30 milijuna Rusa (otprilike 20% stanovništva).
PR katastrofa
Sputnik V zasad je glavno i vodeće cjepivo koje se proizvodi u zemlji. Bilo je to prvo registrirano cjepivo protiv koronavirusa na svijetu. No gotovo odmah nakon njegove registracije, u Rusiji i inozemstvu zavladao je osjećaj da s njim nešto nije u redu. Nevolja je bila u tome što je registrirano "pod ograničenim uvjetima" - drugim riječima, bez da je prošlo dulja ispitivanja.
AP
"Ljudi nemaju povjerenja u cjepivo napravljeno za samo nekoliko mjeseci. Ne pripadam kategoriji ljudi koji ne vjeruju u koronavirus. Moj je bliski rođak bio bolestan i bilo je to jako zastrašujuće. <...> Ali ne toliko zastrašujuće da bi me natjeralo da ubrizgam u sebe nečije ambicije", piše korisnik foruma popularnog među psiholozima i njihovim klijentima.
"Strah je sasvim normalan. On postoji zato što je cjepivo zaista bilo improvizirano na brzinu. Od razvoja cjepiva do njegova uvođenja trebaju proći najmanje 2-3 godine, a ponekad i više", smatra Anna Doševska iz Moskve.
Čak ni naknadno objavljeni članak u časopisu The Lancet, jednom od najprestižnijih medicinskih časopisa, u kojem su tvorci cjepiva iznijeli dobre pokazatelje uspješnosti cjepiva, nije uspio zasjeniti "prve dojmove". Prema istraživanju javnog mnijenja Levada Centra, od 1. ožujka 2021. godine broj ljudi koji su voljni primiti cjepivo smanjuje se već nekoliko mjeseci, a glavni je uzrok odbijanja cijepljenja strah od nuspojava. Prema istim anketama, mišljenje da su "cjepiva napravljena na brzinu i da nitko ne zna kakav bi učinak mogla imati za pet godina" jedno je od najpopularnijih stajališta.
Ljude su odbili i naputci vlasti da se svima koji se cijepe savjetuje da ne piju alkohol 42 dana nakon primitka cjepiva i dva tjedna prije. Istina, ove su preporuke kasnije ublažene te je "umjereno pijenje ipak dopušteno". Nisu pomogli ni mamac u obliku besplatnog sladoleda, ni obećanje gradonačelnika Moskve Sergeja Sobjanina da će cijepljenima deblokirati subvencionirane putne karte, ni oglasi na reklamnim panoima uz cestu u regijama.
Ilja Jasnij, voditelj znanstvenih istraživanja u farmaceutskom venture fondu Inbio Ventures, dijeli ovo stajalište: "Očito je da je povjerenje narušeno kad je cjepivo prerano registrirano na temelju rezultata ispitivanja u kojem je sudjelovalo 20 ljudi [zapravo je u prvoj i drugoj fazi kombiniranog ispitivanja sudjelovalo 76 ljudi - op. ur.]." Po njegovom mišljenju, povjerenje u cjepivo moglo bi se povećati većom otvorenošću u pogledu podataka o njemu: Rusija još uvijek nema nacionalnu bazu podataka o zalihama cjepiva i dostupnim zalihama te mogućnostima dobivanja jednog od tri cjepiva. Da bi dobili ove informacije, ljudi moraju izravno kontaktirati ambulantne centre ili se obratiti lokalnim uredima Ministarstva zdravstva.
"Nije bilo mjesta. Stavili su nas na listu čekanja. Ministarstvo je dugo vremena razmatralo i mijenjalo [datume]. Tek smo u 17:42 dobili obavijest da se nas cijepljenje čeka u 08:40. Dva nas je dana kasnije kontaktirala pristojna djevojka i pitala zašto se nismo pojavili", kaže Jekaterina Demidenko iz Sočija. "Kako se u Sočiju cijepiti protiv korone? Neću ni pokušavati", piše druga stanovnica Viktorija Anipčenko.
"Globalni logistički problem"
Probleme s opskrbom i nestašicom cjepiva prijavljuju kako same regije, tako i "Immuntehnologii", službeni organizator opskrbe cjepivima. Glavni razlog za probleme na početku kampanje masovnog cijepljenja bio je najstroži hladni lanac na svijetu: "Strogo govoreći, cjepivo ne smije ostati na temperaturi iznad -18 stupnjeva ni pet minuta [da bi zadržalo svoja svojstva]", objasnio je Ivan Gluškov, zamjenik generalnog direktora "Immunotehnologii", govoreći o Sputniku V.
AP
Upravo je taj faktor spriječio brzo distribuiranje doza i ujednačenu opskrbu svih regija. "Nevolja je u tome što su svi logistički centri diljem Rusije i svijeta prilagođeni temperaturama između + 2 °C i + 8 °C. To je dogovoreno još 70-ih i 80-ih. To su bili uobičajeni standardi za čuvanje lijekova", objašnjava Jekaterina Kurbangalejeva, članica Građanske komore Ruske Federacije i voditeljica istraživačkog centra Osoboje Mnenije. "Glavna je liječnica u jednoj regiji rekla da se male serije koje stižu moraju distribuirati vozilima hitne pomoći. Naša je zemlja ogromna i potrebno je vrijeme da sve stigne i da se sve uskladišti."
Tvorci cjepiva u siječnju su ga poboljšali i Ministarstvo zdravstva dopustilo je da se čuva na temperaturama iznad nule. Unatoč tome, vijesti o nestašici stižu gotovo odsvagdje, izuzev Moskve, što se, prema dužnosnicima i stručnjacima, veže za nedostatak proizvodnih kapaciteta. Kremlj službeno ne priznaje nestašicu cjepiva - prema izjavi glasnogovornika predsjednika Ruske Federacije Dmitrija Peskova, "nema informacija" da potražnja za cjepivima premašuje ponudu. Istodobno, u Rusiji još nema stranih cjepiva, niti postoje približni datumi kada bi ona mogla biti registrirana. Jedina iznimka je Sputnik V proizveden izvan Rusije. Takva će cjepiva "moći ući" u Rusku Federaciju da bi se ubrzala stopa cijepljenja.
Teorije zavjere i nedostatak poticaja
U Rusiji stav o cijepljenju općenito nije pretjerano pozitivan zbog široko rasprostranjenih teorija zavjere i antivakserskog pokreta, čiji se stavovi dijele u službeno registriranim medijima, na Telegram i YouTube kanalima, kao i u grupama na društvenim mrežama koje broje stotine tisuća pretplatnika.
AP
U posljednjih godinu dana stanovnici Sjeverne Osetije dva su puta zapalili tornjeve mobilne telefonije (vjerujući da se radi o 5G tornjevima), dok su u Dagestanu, Karačajevo-Čerkeziji, Stavropoljskom kraju i Kubanju [Krasnodarski kraj] održani spontani skupovi protiv njihovog postavljanja. Postoji popularna teorija zavjere prema kojoj zračenje iz mobilne mreže narušava imunološki sustav, zbog čega su ljudi skloniji oboliti od koronavirusne infekcije. Prosvjednici su u Jekaterinburgu na Uralu 17. ožujka postavili šatore na mjestu na kojem se grade takvi tornjevi, iako oni nisu imali nikakve veze s 5G mrežom. Svi su ti ljudi protiv cijepljenja, dok mnogi Rusi također vjeruju da je novi koronavirus umjetno stvoren kao biološko oružje.
Ali to nisu jedini razlozi. Rusi se možda ne žele odlučiti za cijepljenje jednostavno zato što za to nemaju poticaj. Većina ograničenja u Rusiji odavno je ukinuta - nema zabrane putovanja između regija ili masovnih okupljanja, restorani nisu zatvoreni i ne postoje druge mjere s opipljivim utjecajem na kvalitetu života ljudi. Sve se to odvijalo u kontekstu pada broja slučajeva u zemlji. Samo nagli porast broj zaraženih i skok stope hospitalizacija mogli bi potaknuti Ruse da se cijepe, smatra profesor Dmitrij Kuliš iz Centra za poduzetništvo i inovacije pri Institutu za znanost i tehnologiju Skolkovo. Međutim, postoje i oni koji se neće cijepiti ni pod kojim okolnostima. Oni tvrde da, ako je stopa preživljavanja od koronavirusa za osobe mlađe od 65 godina iznad 99%, a najučinkovitije cjepivo štiti 91%, nema potrebe za cijepljenjem.
Cijeli svijet govori o potencijalnom trećem valu, no Kremlj takvu pojavu zasad negira. Istodobno, Moskva od kraja ožujka bilježi porast broja slučajeva i hospitalizacija, a broj smrtnih slučajeva također raste. Zasad u regijama nema slične alarmantne dinamike.