"Evo, na primjer, kraj XIX. stoljeća. Znate li koji je bio najveći ekološki problem i katastrofa koja je očekivala svijet? To su konji. U New Yorku je, prema prognozama, do 2030. godine trebalo biti nekoliko milijuna konja. Kada konj izbacuje 20 kilograma plina... Ali, pojavio se automobil koji je konja iz eksploatirane životinje pretvorio u ljubimca. Prema jednom scenariju, isto će se isto dogoditi i s kravom", rekao je Fedun na prezentaciji prognoze tvrtke do 2035. godine.
"Znate li da krava proizvodi više stakleničkih plinova nego automobil? Jeste li čuli za to? Vjerojatno niste, iz jednostavnog razloga što to nije popularno govoriti, dok je žaliti se na automobile moderno. Tu su, naime, farmeri koji će izaći na ulice i blokirati prilaz Europskom parlamentu", izjavio je ruski milijarder.
Global Look Press
Prema njegovim riječima, svaka krava također izbacuje 20 kilograma metana dnevno. "A metan 27 puta lošije utječe na klimu od CO2. I, recimo, tvrtke koje nude veganske okruglice realno utječu na smanjenje stakleničkih plinova, pa mi očekujemo da će njihovo širenje u narednih 30 godina dovesti do toga da se emisija tih plinova smanji za 10-15%", nastavio je top-menadžer.
"Danas devet desetina od ukupne količine žitarica koje se proizvode na svijetu odlazi na prehranu stoke, a od kilograma koji životinje pojedu samo 10% ide potrošačima u hranu, a sve se ostalo izbacuje u atmosferu... Zato nije slučajno što tvrtke koje proizvode veganske okruglice... zapravo vode borbu protiv globalnog zatopljenja", dodao je.
Prema procjenama "Lukoila", broj putničkih automobila na svijetu će do 2035. sa sadašnjih 1,1 milijardi porasti do 1,8 milijardi. Najveći će se porast dogoditi u Kini. Tvrtka je također izračunala da, ako se za primjer uzme struktura goriva u energetici SAD-a, jedan električni automobil tijekom cijelog svog trajanja proizvodi za 25% manje CO2 od istog automobila s motorom na unutarnje sagorijevanje. Jedan od mogućih pravaca razvoja ekološki čistog prometa su automobili na vodikov pogon, ističe "Lukoil".
Pariški klimatski sporazum je 2015. godine potpisalo 175 zemalja. On podrazumijeva smanjenje emisije stakleničkih plinova za trećinu do 2030. godine. Cilj Rusije do 2030. godine je izbacivanje ovakvih plinova u atmosferu smanjiti na razinu od 70-75% u odnosu na 1990. godinu uz maksimalno korištenje apsorpcijske funkcije šuma.