Da nije bilo ovog čovjeka, džudo se vjerojatno nikada ne bi pojavio u Rusiji. Vasilij Oščepkov, rođen na Sahalinu, mnogo je godina proveo u Japanu, gdje je učio borilačke vještine i dostignuo prvi nivo crnog pojasa - šodan. 1914. godine se vratio u Rusiju i u Vladivostoku osnovao prvu rusku školu džuda.
“Otac ruskog džuda” se tu nije zaustavio. 1917. godine je, tijekom posjeta Japanu, položio ispite za drugi nivo crnog pojasa i tako postao prvi Rus i treći Europljanin koji je dobio nidan u džudu.
Vasilij Oščepkov je dao veliki doprinos širenju džuda. Podučavao je džudu časnike i jedinice Crvene armije. To mu baš i nije pomoglo kasnije u životu: tijekom godina staljinističkih represija uhićen je kao japanski špijun te je umro u zatvoru 1938. godine.
Sovjetska vremena su bila teška za džudo u Rusiji. Krajem tridesetih godina prošlog stoljeća je proglašen "aktivnošću koja je strana sovjetskom narodu". Oščepkovljevi učenici su se prilagodili i razvili novu borilačku vještinu - sambo - koja se temeljila na džudu i bila mu vrlo slična.
Kada je u šezdesetima džudo priznat kao olimpijski sport, dobio je drugu priliku u Sovjetskom Savezu, gdje su sovjetski čelnici htjeli osvojiti još više zlatnih medalja. Zabrana džuda je ukinuta, a sljedbenici samba su bili potaknuti da se prebace na "novooslobođenu" borilačku vještinu.
Prvi rezultati su bili impresivni. Već su na Ljetnim Olimpijskim igrama 1964. sovjetski sljedbenici samba, koji su bili prisiljeni okrenuti se džudu, osvojili četiri brončane medalje.
Bilo je potrebno neko vrijeme za stvaranje sustava džuda u Sovjetskom Savezu, a Sovjetska džudaška federacija je uspostavljena tek 1972. godine. Od tada se prvenstva u džudu održavaju redovito.
1972. je bila izvanredna godina za sovjetski džudo i iz jednog drugog razloga. Na Ljetnim Olimpijskim igrama u Münchenu Šota Čočišvili je osvojio prvo olimpijsko zlato u džudu za Sovjetski Savez.
Pad Sovjetskog Saveza je zadao ozbiljan udarac ruskom džudu. Slavne pobjede su prestale i postale stvar prošlosti. Bez odgovarajućeg budžeta, džudaške škole za mlade su masovno zatvarane.
Danas džudo proživljava renesansu. Ruski predsjednik Vladimir Putin u tome ima veliku ulogu. Ovaj veliki obožavatelj džuda kaže da se u svom životu i radu često oslanja na filozofske principe ove japanske borilačke vještine.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
