Ruski predsjednik Vladimir Putin je 2016. SAD nazvao jedinom svjetskom supersilom. "Amerika je velika sila, jedina preostala supersila, pretpostavljam... I priznajemo da smo spremni raditi sa Sjedinjenim Državama", rekao je Putin tijekom Sanktpeterburškog ekonomskog foruma. Dakle, možemo sa sigurnošću reći da Rusija nije supersila, zar ne? Pogledajmo druga mišljenja.
Neki lideri i politolozi, međutim, još uvijek ponekad nazivaju Rusiju supersilom: na primjer, austrijski kancelar Sebastian Kurz je u srpnju 2018. nazvao summit između Putina i Donalda Trumpa dobrim znakom "suradnje dviju supersila". Tko je u pravu?
Ovo se čini kao dobro pitanje za početak razgovora o supersilama. Definicije se razlikuju, no većina se politologa slaže: da bi bila supersila, zemlja mora imati snažan vojni, ekonomski, financijski, kulturni i ideološki utjecaj, i to ne samo među najbližim susjedima, nego i širom svijeta.
"Zbigniew Brzezinski vjeruje da postoje četiri čimbenika neophodna da bi država bila supersila: vojni, ekonomski, znanstveno-tehnički i kulturni", piše Oleg Matvejčev, politolog na Visokoj školi ekonomije u Moskvi. To ima smisla: kako bi utjecala na cijeli svijet (a to je ono što supersile rade), država bi trebala posjedovati najmodernije oružje i imati veliku ekonomiju, no istovremeno bi trebala zadivljavati svijet svojim kulturnim i znanstvenim čudesima.
Ispunjava li Rusija te kriterije? U nekim je područjima Moskva definitivno "supersilna" - na primjer, Rusija može računati na ogromne vojne kapacitete (obrambeni proračun od 47 milijardi dolara, sveobuhvatni nuklearni arsenal i pozicija druge najmoćnije oružane snage na svijetu, prema Business Insideru).
Politički gledano, važnost Rusije na međunarodnoj sceni je također impresivna: kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, Rusija ima pravo veta tijekom usvajanja rezolucija. Osim toga, Rusija igra važnu ulogu u europskim poslovima i, zahvaljujući svom aktivnom položaju u sirijskom sukobu, također ima veliku težinu na Bliskom istoku. Međutim, ekonomski potencijal Rusije nije toliko velik kao onaj Sjedinjenih Država. Rusija se po BDP-u nalazi na 11. mjestu u svijetu pa možemo reći da se ekonomski gledano definitivno ne radi o supersili, koliko god bila važna.
Gore spomenute realije ograničavaju globalnu ulogu Rusije. "Postoji samo jedan parametar koji dokazuje da je Rusija globalna sila: obrambeni resursi. U drugim područjima nismo toliko snažni koliko to želimo biti, a to ostavlja mnoga pitanja o tome koja će biti uloga naše zemlje u 21. stoljeću”, rekao je za Kommersant Aleksandar Dinkin, predsjednik Instituta za svjetsku ekonomiju i međunarodne odnose.
To nije uvijek bio slučaj: u drugoj se polovici 20. stoljeća SSSR nadmetao sa SAD-om diljem svijeta te je bio snažna prijetnja koja je Americi konkurirala u svim područjima, o vojnih pitanja do politike, ekonomskog utjecaja i kulture.
"Nakon dva razorna svjetska rata, globalna se zajednica našla u stabilnom i u povijesnom smislu vrlo abnormalnom obliku. Dvije države su dominirale svijetom, u svojoj moći neusporedive s bilo kojom drugom", rekao je u intervjuu Fjodor Lukjanov, glavni urednik časopisa Rusija u globalnim pitanjima. Ovaj bipolarni svjetski poredak je definirao razdoblje Hladnog rata.
"Tada je skovan termin 'supersila', kako bi se te divovske sile razlikovale od takozvanih 'velesila' 19. stoljeća", dodao je Lukjanov. One su uključivale Veliku Britaniju, Francusku, Njemačku, Rusiju i tako dalje. No u drugoj su polovici 20. stoljeća postojale samo dvije supersile. Nakon završetka Hladnog rata, jedna je od supersila - SSSR - prestala postojati, i premda je Rusija naslijedila dio njezine imovine (nuklearni status i poziciju u Vijeću sigurnosti UN-a), "njezin je utjecaj ostao velik, no više nije bio jedinstven", rekao je stručnjak.
Čini se da je Vladimir Putin u pravu: iako je Rusija jedan od glavnih igrača na međunarodnoj sceni, ona nije supersila poput SAD-a. Može li ova potonja ostati najmoćnija zemlja na svijetu ili će na kraju izgubiti svoju krunu, kao što se dogodilo sa SSSR-om? Samo će vrijeme pokazati, no jedno je sigurno - nitko na vrhu ne ostaje zauvijek.
Ovaj članak je dio serije tekstova "Zašto Rusija...?" u kojoj Russia Beyond odgovara na popularna pitanja o Rusiji.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
