Nesuđena Rusija: Zašto Trump nije podigao svoj toranj u Moskvi?

Trump i "Gorbačov bez čvrste ruke"

Donald Trump je prvi put posjetio SSSR 1987. godine. Američki milijarder je putovao u Lenjingrad i Moskvu u vrijeme perestrojke.

"Ovo je vrlo zanimljiva država. Mislim da SSSR zaista pokušava surađivati s drugim narodima, otvoriti se svijetu", pisao je Trump u svojoj knjizi o dojmovima koje je stekao te 1987. godine.

Donald Trump sa suprugom Ivanom u Peterhofu (pored Sankt-Peterburga), srpanj 1987.

Maksim Blohin/TASS

Trump je doputovao u Moskvu nošen mišlju da će izgraditi "veliki luksuzni hotel preko puta Kremlja". Ideja ogromne zgrade se rodila na sastanku s Jurijem Dubinjinim, sovjetskim veleposlanikom u SAD-u. Kći veleposlanika se prisjeća da je rukovodstvo SSSR-a bilo fascinirano Trumpovom kulom od 58 katova na Petoj aveniji te je Amerikanac predložio da se nešto slično u suradnji sa sovjetskim vlastima uradi u Moskvi.

Ali Trumpov posjet Sovjetskom Savezu nije urodio plodom i milijarder se nadao da će se nešto promijeniti prilikom prvog Gorbačovljevog posjeta Americi u prosincu 1988. Mediji su predviđali da će Gorbačov posjetiti Trumpov toranj. 6. prosinca se ispred Trump Tower zaustavila limuzina te je iz nje izašao čovjek koji je veoma nalikovao na Gorbačova i počeo držati neki govor pred okupljenim svijetom. Trump je izašao na ulicu, rukovao se s dvojnikom Gorbačova, rekavši da je to "velika, velika čast" za njega. Zatim su mu šapnuli da to nije pravi Gorbačov. Trump je kasnije tvrdio da ga nisu uspjeli prevariti, ali nije mogao to dokazati. Očevici su pričali da se ponašao kao da razgovara s prvim čovjekom SSSR-a.

Mihail Gorbačov i Donald Trump u Washingtonu

AP

S pravim Gorbačovom Trump se upoznao tek na prijemu u State Departmentu te je u intervjuu za Playboy 1990. o tom susretu rekao sljedeće: "Rusija je nekontrolirana i rukovodstvo to zna. To je problem između mene i Gorbačova. On nema čvrstu ruku. [...] Ipak, svi govore da je Gorbačov odličan lider i moramo nastaviti to govoriti, jer on uništava Sovjetski Savez".

Trump i ruski "Kris Kong"

Još jedna ideja slična Trumpovom tornju u Moskvi je postavljanje u New Yorku ogromne statue, projekta glavnog kipara ruske prijestolnice Zuraba Ceretelija. Gruzin Cereteli je poznat po mnogim ambicioznim projektima u Moskvi, ostvarenim zahvaljujući odličnim odnosima s bivšim moskovskim gradonačelnikom Jurijem Luškovom. Najimpresivniji rad Ceretelija je možda 98 metara visoka skulptura Petra Prvog na obali rijeke Moskve, par kilometra od Kremlja.

Ceretelijev "Petar Veliki"

Maksim Blinov/Sputnik

Spomenik Petru se pojavio iste godine kada se diskutiralo o statui Kolumba visokoj 126 metara. To je za trećinu više od Kipa slobode. U svibnju 1997. glava čovjeka koji je otkrio američki kontinent je doputovala u Sjedinjene Države. Vlasti New Yorka nisu bile impresionirane ovom gestom ruske vlade (statua je bila poklon) i nisu dale dozvolu za postavljanje spomenika. Inače, smatra se da je Ceretelijev Petar koji stoji u Moskvi isti taj Kristofor Kolumbo, samo s glavom ruskog cara.

Statua koju su u Americi zbog ogromnih dimenzija nazvali "Kris Kong", nakon dugog putešestvija je postavljena u Portoriku. Put do karipskog otoka je bio dug: spomenik su poslije New Yorka odbili Fort Lauderdale (Florida), Miami i Columbus (Ohio).

Ceretelijev "Kristofor Kolumbo" u Portoriku

Legion Media

Donald Trump, međutim, nije prihvatio stvaralaštvo umjetnika Ceretelija zdravo za gotovo. U razgovoru s novinarima NewYorkera 1997. rekao je da je čitava priča "bullshit".

Vjerojatno se isto može reći i o aluzijama na sve ostale Trumpove poslovne ideje u Rusiji: primjerice, renoviranje Hotela Moskva u samom srcu glavnog grada. Mnoge vijesti o poslovnim odnosima s ruskim vlastima su se pojavile prilikom njegovog posljednjeg posjeta Moskvi 2013., ali i ništa konkretno. Može se lako steći dojam da suradnja s Rusijom Trumpu zaista nije suđena.