Jedinstvena ruska atrakcija stigla u Zagreb

Psihološka igra u centru Zagreba u kojoj ne vidite ništa, ali biste zbog svega što čujete, osjećate i mirišete mogli u užasu pobjeći iz sobe.

Odvode vas u malu sobu, stavljaju vam povez preko očiju i jednog po jednog posjedaju na stolice. Tako počinje vaša misija. Oko vas se počinju događati čudni i zastrašujući događaji, a vi možete samo vrištati „Trčim prema vratima“ ili se nadati da je tekućina koja vam se prolila po ruci voda, a ne krv, kako tvrdi zlokobni glas voditelja. Onaj tko ne uspije izdržati, skida povez – za njega je priča gotova prije vremena.

Koliko je duboko običan čovjek spreman uroniti u atmosferu straha i krenuti u pravu misiju s elementima horora? Startup po imenu Morpheus, nastao na temelju ove ideje, pokrenut je u Moskvi 2015., a zatim i u 17 drugih gradova u Rusiji, a sada i u Zagrebu (Ilica 65) – prvi Morpheus u Europi. Ova igra je slična kazališnoj predstavi, no ovdje je u pitanju samo pet gledatelja, i svaki od njih je glavni junak onoga što se događa.

Ekipa u Zagrebu

Ključ igre je u maksimalnom utjecaju na osjetilne organe igrača, koji nakon stavljanja poveza na oči postaju izoštreniji.

Na maštu najviše od svega djeluju mirisi. U bolnici se osjeti miris lijekova, u automobilu osvježivač zraka, jakna vojnika miriše na cigarete. Osim toga, sve možete i opipati – u kanti za smeće se nalazi krvava vata, u operacijskoj sali zavoji, na stolu čokolada i računalo, a u džepu vojnika ampule.

Glas voditelja vam govori što se događa u svijetu igre, no glavni se zadatak rekonstrukcije događaja odvija u vašoj mašti. Drugi glumac je odgovoran za mirise, dodire i sporedne likove. On akcijama daje zvučnu dimenziju – puca iz pištolja, razbija prozore. Igra prisiljava igrače na moralni izbor – pomoći ili pobjeći.

Previše strašno

Prvi Morpheus u Europi je otvoren u Zagrebu u veljači 2018. godine, a reakcija lokalnih stanovnika je iznenadila organizatore. Svaki sudionik igre ima pravo napustiti sobu ako shvati da više ne može podnijeti napetost.

Po riječima organizatora, u ruskim se gradovima ljudi često upuštaju u ovo doživljavanje straha i intenzivnih emocija, ali u više od 5000 igara provedenih diljem zemlje broj preuranjenih izlazaka barem jednog od sudionika ne prelazi 200, tj. 4%.

Istovremeno se u Hrvatskoj, u dosad odigranih 57 igara, 7 igrača nisu mogli nositi s emocijama te su napustili sobu.

Psihologinja Tatjana Genijeva vjeruje da se popularnost takvih igara u Rusiji može objasniti činjenicom da Rusi tijekom radnog dana u sebi gomilaju mnogo negativnih emocija, dok radni dan u Europi nije toliko napet, pa ovakva vrsta igara strance češće šokira nego što im služi za otpuštanje emocija.

Organizatore takvo stanje stvari ne brine pretjerano. "Srećom, format koji smo osmislili je vrlo fleksibilan", kaže jedan od autora Morpheusa, Nikita Proskurjakov. "Prije tri godine smo povećali razinu straha u scenariju kako bismo ga prilagodili Rusima, a sada po potrebi ćemo za strance razinu straha smanjiti".

"Ranije smo u igri mijenjali samo geografska imena za različite regije, a sada ćemo, sudeći po svemu, mijenjati još i razinu straha. Sada nas jako zanima kako će se stvari odvijati u Los Angelesu, gdje ćemo s igrom krenuti za nekoliko mjeseci", kaže drugi vlasnik Andrej Knjazev.

Stvarna opasnost ili oslobađanje od stresa?

Osim ovog neobičnog formata kao što je Morpheus, u Rusiji postoji i mnogo igara u stilu filmova strave i užasa kao što su "Krug", "Teksaški masakr motornom pilom", "Ono" itd. U takvim igrama sudjeluju profesionalni glumci, koji neke igrače mogu dovesti do histerije – scenarij je toliko uvjerljiv.

Po mišljenju tvoraca Morpheusa Aleksandra Knjazeva, Petra Kopilova i Nikite Proskurjakova, sve snažne emocije, uključujući i strah, pružaju veće uživanje u životu. Filmovi strave i užasa, ekstremni sportovi - sve to uzrokuje sintezu adrenalina, a on je, kako je poznato, odgovoran za stvaranje dopamina, hormona zadovoljstva.

"Takve 'injekcije straha' prilično pomažu u borbi protiv depresivnih stanja i čine osobu otpornijom na moguće opasnosti. Sve to se može promatrati u pozitivnom kontekstu samo u slučaju kada osoba shvati da nije u stvarnoj opasnosti i da je situacija pod kontrolom", kaže psihologinja Tatjana Ganijeva.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više