Moskovljanka Tatjana Kološina: U svojim sam snovima u Hrvatskoj svaki dan!

Moskovljanka Tatjana Kološina dugi niz godina radi kako na promicanju hrvatskog jezika u Rusiji, tako i na promicanju ruskog jezika u Hrvatskoj. Više je puta sudjelovala na gostujućim seminarima - predavala je ruski jezik u Hrvatskoj i držala kraće tečajeve. Urednica Russia Beyond je s Tatjanom porazgovarala o njezinoj ljubavi prema Hrvatskoj.

Kada si i gdje počela učiti hrvatski jezik?

Prvi riječi na hrvatskom jeziku sam naučila prije svog prvog putovanja u Hrvatsku. Bilo mi je vrlo važno da znam pozdraviti lokalne stanovnike i zahvaliti im na njihovom materinjem jeziku. Koristila sam mobilne aplikacije i razgovorne priručnike. No kad sam stigla u Zagreb, nisam razumjela niti jednu riječ. Stoga sam, po povratku u Moskvu, počela tražiti specijalna mjesta za učenje hrvatskog jezika. Tako je došlo do mog upoznavanja s Jelenom Kojranskom i Matom Špekuljakom, osnivačima Društva ljubitelja hrvatskog jezika u Moskvi, predstavništva Društva iz Zagreba. Tu sam naišla na veliku podršku i pomoć u učenju.

Zašto baš hrvatski?

Veliko zanimanje za učenje hrvatskoj jezika se pojavilo već u procesu. Neke su se riječi činile jako zabavne u izgovoru, u nekima sam otkrila analogiju ili suprotnosti u značenju u uspordbi s ruskim jezikom. Zanimanje za jezik je potaknulo i paralelno istraživanje hrvatske povijesti, kulture i folklora. Mislim da je jako važno poznavati povijest svojih predaka, promatrati i čuvati tradicije i običaje, pa mi je bilo jako drago učiti o zajedničkim crtama slavenskih naroda. Zadivljuje me činjenica da naše zemlje razdvajaju stotine kilometara, dok su naši narodi vrlo slični, iako među njima postoje i goleme razlike.

Koliko si često u Hrvatskoj?

U svojim sam maštarijama i snovima u Hrvatskoj svaki dan! Prošle sam godine u Hrvatskoj bila dva puta. Pritom svaki put planiram standardno putovanje po obali, uz posjet Plitvičkim jezerima, no na koncu se uspijem samo vidjeti sa svojim prijateljima i studentima pa većinu vremena provedem u Zagrebu. Obožavam taj grad. Zagreb je potpuno atipični glavni grad. U njemu nema bezumnog tema i nervoznih prometnih gužvi, život u njemu ide po svome, no baš zbog toga i je ljepši. Mogu satima lutati kamenim ulicma Starog grada, promatrati mozaike na krovu crkve svetog Marka, namještati sat prema topu na kuli Lotrščak, započinjati i završavati dan u kavani na glavnom trgu. Za mene je Hrvatska zemlja koje se nikada ne mogu dovoljno "nadisati".

Koje su ti tri najdraže stvari u Hrvatskoj?

Aroma kave. Kad sam prvi put sjela u kafić u Zagrebu, bila sam zbunjena asortimanom. Nikad nisam ni pomislila da postoji toliko načina pripreme kave. Moji prijatelji u Hrvatskoj znaju da je najbolji poklon za mene kava koja se proizvodi u Zagrebu. Stoga svaki put sa sobom nosim zalihu kave do sljedećeg posjeta. Volim jutra u Moskvi započinjati zagrebačkom kavom - za mene je to ritual za početak dobrog dana. Takav tip meditacije mi pomaže u borbi protiv depresije i čežnje za Hrvatskom.

Gemišt i rakija. Baš tim redom! Rakija je u Hrvatskoj po pitanju asortimana konkurencija kavi. Ovdje postoji vrsta rakije za svaki ukus i raspoloženje. I, naravno, izvrsno vino domaćih proizvođača. Jako mi je žao što se ne isporučuje u Moskvu.

Mandarine. Ne znam što bih dodala. To se ne može opisati riječima - jednostavno ih morate kušati. Naravno, ovaj bi popis mogao ići u beskonačnost. Ali Hrvatska je upravo takva zemlja - ako se u nju zaljubite, ta će ljubav biti dugog vijeka! U stanju je beskrajno vas iznenađivati i otkrivati vam nove horizonte svoje ljepote.

Koje ti se tri stvari ne sviđaju?

Bomboni s sladićem. Možda je to jedina stvar koju mogu istaknuti. Kako su mi objašnjavali, radi se o poslastici koja podsjeća na djetinjstvo... Mislim da bi slično mišljenje bilo o našim "Barbariskama" i "Račkama".

U kojim si projektima koji imaju veze s Hrvatskom sudjelovala?

Najvažniji projekt koji vodim s kolegama u Moskvi je promicanje i podrška zanimanju za učenje hrvatskoj jezika u prijestolnici. Organiziramo susrete s izvornim govornicima, održavamo tematske sastanke, slavimo nacionalne praznike. Govornici koje zovemo govore o raznim temama: povijesti književnosti, domaćoj kuhinji, svakodnevici Zagrepčana. Rado slušamo priče Rusa koji su bili na odmoru u Hrvatskoj. To su jako korisne informacije za one koji planiraju svoj godišnji odmor. Mislim da će svaki sudionik našeg Društva moći dati savjet i pomoći u planiranju odmora u Hrvatskoj, jer mi prikupljamo raznolike informacije o znamenitostima, prirodi i mjestima za odmor, a prenosimo i vlastita iskustva. Osobito smo ponosni na našu prekrasnu knjižnicu, koja uključuje djela hrvatske književnosti, rječnike, obrazovne materijale, turističke brošure i filmove na hrvatskom jeziku. Surađujemo s Društvom "rusista" u Zagrebu. Ako netko od naših sudionika dolazi u Hrvatsku, tada se, ako je to moguće, održavaju susreti s "rusistima". Hrvati vrlo rado primaju goste, aktivno sudjeluju u razgovorima, a zatim razmjenjuju kontakte i nastavljaju komunicirati na društvenim mrežama.

Prošle smo godine počeli prakticirati individualne satove razgovornog ruskog jezika, kao i konferencijske pozive između učenika Moskve, Sankt-Peterburga i Zagreba. To je vrlo zanimljivo iskustvo i jedinstvena prilika za upoznavanje s načinom života Hrvata, što se pogotovo tiče dijalekata ili "svakodnevnih" izraza. Na individualnim satovima se, ovisno o razini znanja ruskog jezika i potrebi, formira individualan program: bilo da se radi o materijalima, bilo da se radi izbor iz ruskih djela (filmovi, umjetnička djela). Želim naglasiti da postoji veliko zanimanje učenika za učenje hrvatskog jezika. Djeca su na kombiniranim satovima vrlo aktivna: pjevaju pjesme, zajedno gledaju crtane filmove i raspravljaju o njima.

Što planiraš ove i sljedeće godine?

U listopadu ćemo nastaviti sa suretima u našem Društvu. Trenutno tražimo govornike za iduću sezonu. U prosincu ćemo imati tradicionalni sastanak posvećen slavljenju Božića i Nove godine, gdje ćemo također podnijeti izvještaj o rezultatima i raspravljati o planovima za odmor sljedeće godine.

Što bi Hrvatska mogla preuzeti od Rusija, a što Rusija od Hrvatske?

Cijenim individualnost u svemu: u ljudima, mjestima, zemljama. Hrvatska je atraktivna jer zauzima srednju "nišu" između između zapadne i istočne Europe. Kombinira slavensku lakoću i jednostavnost s aristokracijom i neovisnošću Europe. Hrvati su jedinstveni po tome što se znaju brinuti o onome što imaju.  To se odnosi na prirodu, okoliš i tradicije. Tijekom odmora u Hrvatskoj sam tjedan dana živjela u jednoj hrvatskoj obitelji, pa sam imala priliku "zaroniti" u obiteljski život i svakodnevicu Hrvata. U nekim su me situacijama podsjetili na priče o pravoj slavenskoj svakodnevici, primjerice, kad za vrijeme večere nasred stola stiže lonac s juhom te se jelo prvo služi muškarcima, a zatim ženama i djeci. Ili tradicija da se na stol stavlja bijeli platneni stolnjak.

Jesu li Hrvati slični Rusima i po čemu točno?

Čini mi se da su Hrvati slični Rusima upravo onoliko koliko se od njih razlikuju. Slični smo po onome što smo naslijedili od naših slavenskih predaka. Upravo te osobine tvore temelje mentaliteta naše nacionalnosti. Imamo iste obiteljske vrijednosti, jednako reagiramo na promjene, jednako smo gostoljubivi, topli i velikodušni. Kad dođem u Hrvatsku, osjećam se kao da sam kod kuće, toliko je ta atmosfera koja tamo vlada bliska po u duhu. Stoga je Hrvatska za mene mjesto na koje ću se uvijek iznova vraćati.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće