Rusija je 2020. godine zadržala titulu najvećeg izvoznika pšenice na svijetu, potvrđuju podaci Agencije za vanjsku politiku Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Država.
U listopadskom je izvještaju resor povećao prognoze prinosa pšenice u Rusiji za pet milijuna tona, do 83 milijuna tona (izuzimajući Krim). Izvozni potencijal u sezoni 2020./2021. povećan je s 37,5 do 39 milijuna tona. Sjedinjene Države, koje slijede iza Rusije, ove bi godine mogle izvesti 27 milijuna tona pšenice, a zemlje Europske unije 25,5 tona.
U posljednjih nekoliko godina Rusija se nalazi u prvih deset zemalja izvoznica žitarica kao što su pšenica, ječam, kukuruz, raž i zob. Najveći je uspjeh postigla u isporukama pšenice. U razdoblju 2017.-2020. Rusija zauzima lidersku poziciju u svijetu, kontrolirajući 20 posto globalnog izvoza.
U posljednjem je desetljeću Rusija uvećala izvoz pšenice više nego dvostruko, dok je svjetsko tržište poraslo tek za trećinu. Udio ove zemlje na svjetskom tržištu u tom razdoblju praktički je udvostručen, rekao je znanstveni suradnik Centra za agroprehrambenu politiku Instituta za primijenjena ekonomska istraživanja Ruske akademije znanosti za narodnu privredu i državnu administraciju Denis Ternovski.
Od šezdesetih godina prošlog stoljeća, SSSR je bio neto izvoznik žita. Tako je 1963. godine SSSR od Sjedinjenih Država kupio 10,4 milijuna tona žita i 2,1 milijun tona brašna. Obim uvoza se pritom polako povećavao:
Rekordna je bila 1985. godina, kada je kupljeno 47 milijuna tona pšenice.
Ovisnost Sovjetskog Saveza o uvozu pšenice bila je jedan od razloga za uvođenje "perestrojke" i ekonomskih reformi, a zatim i raspada Sovjetskog Saveza. Zbog oštrog pada cijena nafte u drugoj polovini osamdesetih godina prošlog stoljeća sovjetska vlast nije imala dovoljno deviza za kupovinu pšenice pa je bila prisiljena drastično povećati obim stranih kredita. Nedostatak pšenice je doveo do ozbiljnog deficita hrane i rasta nezadovoljstva među stanovništvom.
Ključna žitarica u svijetu je pšenica. Rusija je jedan od najvećih dostavljača pšenice na planetu.
Po obimu proizvodnje pšenice Rusija se prošle godine našla na trećem mjestu, iza Indije i Kine, podsjeća rukovoditelj analitičkog odjeljenja IK "Rus-Invest" Dmitrij Bedenkov.
Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a, u Rusiji je 2018.-2019. godine proizvedeno više od 72 milijuna tona pšenice. Rekordni prinos od 86 milijuna tona zabilježen je 2018.-2019. godine.
Prošle je godine, prema podacima FAO-a (Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a), Rusija bila na prvom mjestu po obimu izvoza pšenice, kada je prodala gotovo 34,5 milijuna tona.
SAD i EU s isporukom od 26,6, odnosno 23,7 milijuna tona znatno zaostaju za liderom. Rusija na strano tržište plasira gotovo polovinu proizvedenog žita. Od 2013. godine, kada je izvoz bio ispod 14 milijuna tona, obim izvoza ruske pšenice porastao je gotovo 2,5 puta. To se djelomično može objasniti rastom cijene pšenice na globalnoj razini i povećanjem razine proizvodnje pšenice u Rusiji. Obim proizvodnje pšenice u Rusiji 2012.-2013. godine iznosio je 37,8, odnosno 52,14 milijuna tona.
Prema podacima Federalne carinske službe, Rusija je u prvih šest mjeseci ove godine najviše pšenice prodala Turskoj, u ukupnoj vrijednosti od 818,3 milijuna dolara, zatim Egiptu 514,7 milijuna, dok je na trećem mjestu Saudijska Arabija (167,5 milijuna dolara).
Pored toga, Rusija velike količine pšenice isporučuje:
U prvih šest mjeseci ove godine Rusija je na isporukama pšenice zaradila ukupno 3,56 milijardi dolara, odnosno 14,3 posto više nego u odgovarajućem razdoblju prošle godine. A u fizičkom su obimu isporuke porasle još više, za 23,1 posto, do 17,3 milijuna tona.
Prema podacima analitičkog centra Rusagrotrans, samo je Egipat od Rusije od srpnja do rujna ove godine kupio 2,44 milijuna tona pšenice.
Rast izvoza je u potpunosti bio osiguran na račun nove proizvodnje. Potražnja pšenice na domaćem tržištu ne samo da se nije smanjila zbog povećanja izvoza, nego je tijekom posljednjeg desetljeća porasla za deset posto.
"Rast proizvodnje je, prije svega, povezan s unapređenjem agrarnih tehnologija, i kao rezultat, rastom prinosa", objašnjava Denis Ternovski.
Kako je on istaknuo, ulogu stimulansa i neophodnih uvjeta rasta izvoza ruske pšenice odigralo je stvaranje odgovarajuće logističke infrastrukture (lučkih terminala), kao i devalvacija rublja, koja je podržala konkurentnost pšenice, prilikom pada svjetskih cijena pšenice nakon 2014. godine.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
