Plinovod "Snaga Sibira" – sve što trebate znati o njemu

Radnik provjerava plinski ventil na kompresorskoj stanici "Atamanska" na Gazpromovom plinovodu "Snaga Sibira" blizu grada Svobodni na ruskom Dalekom istoku, u Amurskoj oblasti. Rusija, studeni, 2019.

Radnik provjerava plinski ventil na kompresorskoj stanici "Atamanska" na Gazpromovom plinovodu "Snaga Sibira" blizu grada Svobodni na ruskom Dalekom istoku, u Amurskoj oblasti. Rusija, studeni, 2019.

Reuters
Rusija je 2. prosinca počela isporučivati plin Kini, kroz nedavno sagrađeni plinovod "Snaga Sibira". U ovom trenutku je to najveći projekt kompanije "Gazprom".

Zašto je ovaj plinovod potreban Rusiji i Kini?

Projekt "Snaga Sibira" je vjerojatno najbolji dokaz "zaokreta Rusije prema Istoku", smatraju pojedini ruski stručnjaci. Vođe obaju zemalja su uvjereni da početak izvoza ruskog plina u Kinu podiže njihovu energetsku suradnju na potpuno novu razinu i vodi ka uvećanju prometa robe između dvaju zemalja na 200 milijardi dolara do 2024. godine. Ruskoj kompaniji "Gazprom" ovaj plinovod otvara novo tržište i omogućava diverzifikaciju ruskog izvoza.

Kineski lider Xi Jinping na ekranu za vrijeme video-konferencije i predsjednik Rusije, Vladimir Putin, potpredsjednik vlade Dmitrij Kozak i ministar energetike Aleksandar Novak tokom ceremonije puštanja u rad Gazpromovog plinovoda

"Ovaj projekt je za Rusiju važan i zbog povećanja izvoza, ali i zato što će se plin isporučivati Amurskom postrojenju za preradu plina koje će tako postati jedno od najjačih postrojenja te vrste na svijetu, istaknuo je predsjednik Rusije, Vladimir Putin na ceremoniji otvaranja plinovoda. Uz to treba imati u vidu i doprinos socijalno-eknomskom razvoju regija kroz koje plinovod prolazi.

Cjevovod na kompresorskoj stanici

S druge strane, Kina je jedan od najvećih svjetskih potrošača energije koji se trudi da svoju zavisnost od uglja smanji upotrebom ekološki prihvatljivijeg prirodnog plina. Prema izvorima iz kineskog energetskog sektora, Kina povećava potrošnju, tako da će umjesto sadašnjih 307 milijardi kubnih metara do 2030. godine trošiti 510 milijardi kubnih metara plina. Rusija je spremna pomoći joj u tome.

Koliko će plina biti izvezeno?

Ovaj projekt je unosan za obje strane. Konačno je startao kada su 2014. godine ruski energetski gigant "Gazprom" i Kineska nacionalna energetska kompanija CNPC potpisali 30-godišnji ugovor prema kojem će Rusija isporučivati Kini 38 milijardi kubnih metara plina godišnje. Procjenjuje se da ovaj posao vrijedi 400 milijardi dolara.

Cjevovod na kompresorskoj stanici

Poslije pet godina izgradnje, 2. prosinca 2019. je pušten u rad sjeverni ogranak plinovoda kroz koji će tokom prve godine proći 5 milijardi kubnih metara plina, a 2025. godine će plinovod raditi punim kapacitetom. "Ugovor o isporuci plina koji su naše zemlje potpisale 2014. godine najveći je posao u povijesti ruske plinske industrije. plinovod ’Snaga Sibira’ će za 30 godina isporučiti Kini preko bilijun kubnih metara prirodnog plina", rekao je Vladimir Putin.

Kuda plinovod prolazi?

Dužina plinovoda na ruskom teritoriju iznosi 3 000 kilometara i još 5 111 km u Kini. "Snaga Sibira" prolazi kroz Irkutsku oblast, rusku republiku Sahu (Jakutiju) i Amursku oblast, kroz močvarne i planinske predjele, kroz seizmički aktivna i stjenovita područja, preko teritorija vječno smrznutog tla (permafrosta) s ekstremnim klimatskim uvjetima u kojima temperatura pada i na minus 40-60 stupnjeva Celzijusa.

Shematski prikaz na kojem se vidi preko kojih ruskih teritorija prolazi plinovod

Prema Gazpromovim priopćenjima, cilj je bio da se ublaži potencijalni utjecaj na prirodnu sredinu i zato je plinovod projektiran i proveden prvenstveno kroz područja s rijetkim šumama i s šumama koje su relativno nedavno izgorjele u požaru.

Koliko novca je uloženo?

Izgradnja je trajala pet godina. U njoj je sudjelovalo 10 000 ljudi. Postavljeno je 130 000 cijevi različitog promjera, njihova ukupna težina iznosi 1,8 milijuna tona. Zasada nisu sumirani ukupni troškovi, ali jedan zaposlenik Gazproma procjenjuje da je utrošeno 1,1 bilijun rubalja (oko 100 milijardi kuna).

utrošeno

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće