U kompaniji su odlučili da bi najbolje bilo povezati željezničku stanicu Selihin u Habarovskom kraju sa stanicom Niš na Sahalinu tamo gdje je Tatarski tjesnac najuži, pa bi most imao nešto manje od 10 km duljine. Projekt bi koštao 540,3 milijarde rubalja, a na sam most bi bilo potrošeno 252,8. Još oko 100 milijardi rubalja bi bilo uloženo u željezničke pruge Sahalina i oko 100 milijardi u projekt dubokovodnog terminala u Iljinskom odakle bi vlakovi prevozili ugljen.
U RŽD-u također kažu da bi projektiranje bilo završeno do 2020., a izgradnja bi započela 2019. i trajala do 2023.
Povezivanje Selihina sa sahalinskim Nišem bi koštalo 3,5 puta više od Krimskog mosta. Također se uzima u obzir da bi se Sahalinski most gradio na seizmički aktivnijem području, kao i na to da teritorij spada u krajnji sjever Rusije.
Glavno pitanje je ipak svrha mosta. Krim ima 2,5 milijuna stanovnika, a Sahalin najviše pola milijuna. Most može biti aktualan samo ako se željeznička pruga nastavi prema japanskom otoku Hokkaidu, kažu stručnjaci. Također, u sumu od 540 milijardi rubalja nije uračunat otkup zemlje i transportna sigurnost.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin je 15. svibnja službeno otvorio Krimski mosta, sjedeći za volanom kamiona. Most je dugačak 19 km i trenutno je najveći u Rusiji. Koštao je skoro 228 milijardi rubalja.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu