Hoće li Rusija zaista smanjiti vojne troškove?

Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov je djelomično demantirao tvrdnje Stockholmskog instituta, izjavivši da se troškovi korigiraju prema ranije utvrđenom planu, te je dodao da se ne radi o tako velikom smanjenju proračuna.

"Predsjednik je više puta govorio da su troškovi za obranu i obrambeno-industrijski kompleks dostigli maksimum. Ako se uzme u obzir da je materijalna baza ruskih Oružanih snaga obnovljena, čeka nas smanjenje troškova za obranu koje će se odvijati u etapama", rekao je Peskov 23. ožujka. Stoga, računica Stockholmskog međunarodnog instituta nije točna, ali težnju su osjetili, dodao je Peskov.

Stalni autor vojne rubrike Russia Beyond Nikolaj Litovkin je pokušao saznati kako Rusija planira štedjeti u vojnoj sferi.

Na čemu će Rusija štedjeti?

Troškovi koje Rusija smanjuje se uglavnom tiču novog oružja, i u vrijeme novog hladnog rata ona ne planira započinjati utrku u naoružanju, smatraju ruski vojni stručnjaci.

"Vojno planiranje se u naše vrijeme zasniva na principu 'neophodno i dovoljno'. Suzdržavamo se od povećanja broja nuklearnih bojnih glava i pridržavamo se međunarodnih sporazuma koji su potpisani posljednjih 30 godina", rekao je za Russia Beyond Viktor Litovkin, vojni analitičar novinske agencije TASS.

Nedavno je Rusija odlučila tri puta smanjiti količinu novca na razvoj novog naoružanja i Ministarstvo obrane će sada dobiti oko 370 milijardi dolara za vojne potrebe i istraživanja do 2027. godine.

Su-57

Aleksandar Beltjukov

"Stopirat ćemo rad na novoj generaciji nosača zrakoplova, nećemo dobiti toliko zrakoplova pete generacije Su-57 koliko smo planirali, odgodit ćemo rad na novoj generaciji strateških bomardera PAK DA i neke druge skupe programe", dodaje Litovkin.

Osim toga, država će također odustati od ideje postavljanja interkontinentalnih balističkih raketa na željezničke tračnice (projekt Barguzin).

Koji su glavni projekti u bliskoj budućnosti?

"Novac će biti uložen u oružje koje sprječava velike oružane konflikte i ne dozvoljava da zaoštravanje odnosa sa zapadnim državama dovede do Trećeg svjetskog rata. To je, naravno, nuklearno oružje, i to je stvaranje novih hipersoničnih raketa i drugih tehnologija", rekao je za Russia Beyond Viktor Murahovski, glavni urednik časopisa Arsenal Otečestva.

On podsjeća da je tim sustavima ruski predsjednik Vladimir Putin uzdrmao svijet u godišnjem obraćanju Federalnoj skupštini Ruske Federacije.

To je hipersonična raketa "Kinžal" koju može ponijeti MiG-31 i gađati neprijatelja s daljine od preko 2000 km, odnosno prije nego radari primijete zrakoplov.

To je i hipersonični sustav "Avangard" koji može letjeti u gustim slojevima atmosfere (na granici sa stratosferom) na interkontinentalne razdaljine brzinom od preko 20 maha.

Koliko je rezanje vojnog proračuna neočekivano?

Priča o tome da Rusija reže vojni proračun se zapravo ponavlja iz godine u godinu. Vojni troškovi su 2016. iznosili 3,3 bruto domaćeg proizvoda, i još tada je najavljeno da će se postupno smanjivati, primjerice, da će 2018. godine iznositi 3% BDP-a, a 2019. još manje - 2,8%.

I taj trend nimalo ne iznenađuje. U uvjetima nižih cijena nafte čudno bi izgledalo da se vojni troškovi uvećavaju, a socijalni smanjuju. Međutim, što god se događalo, lako se može primijetiti da tempo modernizacije naoružanja nije usporen: kopnene, zračne i vojno-pomorske snage, kao što je i planirano, i dalje dobivaju nove visokotehnološke sustave naoružanja.