Transsibirska pruga spojila Kinu s Velikom Britanijom

Vlak u Kini. (Xinhua)

Vlak u Kini. (Xinhua)

ZUMA Press/Global Look Press
Zahvaljujući devalvaciji rublje i želji Kine povećati dostavu robe u Europu željeznicom, tranzit tereta kroz Rusiju je 2016. godine porastao za 36 %. Međutim, još uvijek je daleko unosniji prijevoz robe pomorskim putem.

Ne samo u London

Kina je 1. siječnja 2017. godine uspostavila izravnu liniju za prijevoz tereta željeznicom između svog istočnog grada Yiwu i Londona, priopćava China Daily. Veći dio puta kojim se prevozi teret čini ruska željeznička magistrala Transsib. Pored toga, put vodi preko teritorija Kazahstana, Bjelorusije, Poljske, Njemačke, Belgije i Francuske, i kroz tunel ispod La Manchea. Put je dugačak ukupno 12.000 kilometara, a traje 18 dana.



Kompozicije s odjećom, galanterijom i drugom potrošačkom robom kreću u pravcu Londona jednom tjedno. Prijevoz organizira tvrtka Yiwu Timex Industrial Investment Co., koja već više od godinu dana prevozi teret na relaciji Yiwu - Madrid.

Preko Transsiba vode i teretne linije koje spajaju kineske industrijske gradove i prometne čvorove (Harbin, Wuhan, Urumqi i dr.) S konačnim odredištima u Španjolskoj, Njemačkoj, Češkoj, Poljskoj, Bjelorusiji i Rusiji. Ove linije funkcioniraju unutar inicijative Ekonomskog pojasa "Puta svile", koji je 2013. godine predložio kineski predsjednik Xi Jinping, i čiji je cilj da spoji Kinu, Srednju Aziju i Europu.

Rusija na dobitku

Danas se preko 3 % tereta u robnom prometu Kine i Europe prevozi preko Rusije i Kazahstana, rekao je za RBTH Hrvatska Aleksej Bezborodov, generalni direktor istraživačke agencije InfraNews. On je dodao da je taj postotak u stalnom porastu. Primjerice, prema podacima tvrtke RŽD, tranzitni protok tereta kroz Rusiju 2016. godine je porastao za 36 % i iznosi 205.000 TEU [TEU je orijentacijska jedinica kapaciteta kontejnera duljine 20 stopa, odnosno 6,1 m, i širine 8 stopa, odnosno 2, 44 m]. Interes za prijevoz tereta kroz Rusiju potaknut je i niskim cijenama izazvanim devalvacijom rublje, dodaje Bezborodov.


Zasada se najveći dio robe iz Kine u Europu prevozi pomorskim putem. "Međutim, ako Transsib uspije koliko-toliko preuzeti dio tog protoka, ruska ekonomija će imati koristi", smatra Mihail Blinkin, direktor Instituta za ekonomiju prometa i prometnu politiku Nacionalnog istraživačkog sveučilišta Visoka škola ekonomije.



"Željeznički prijevoz je u prednosti u odnosu na pomorski jer kraće traje, u ovom slučaju gotovo dvostruko kraće, budući da prijevoz pomorskim putem može trajati 30-45 dana", komentira Aleksej Kalačov, analitičar tvrtke Finamore. Međutim, po količini robe pomorske linije su i dalje izvan konkurencije. Naime, jedna željeznička kompozicija može prevesti najviše 200 TEU, a kontejnerski brod čak 20.000 TEU, kaže Kalačov.

Željeznički prijevoz je i skuplji od pomorskog. "Prijevoz jednog kontejnera od kineskog grada Yiwu do Londona može koštati oko 1500 - 1700 dolara, dok je pomorskim putem cijena prijevoza dvostruko manja", kaže Kalačov. Sve u svemu, tranzit Transsibirskom magistralom od ulaska iz Kine u Rusiju, u Primorskom kraju, do Bresta može koštati oko 2.200 dolara.

Kineska "računica"

I pored prednosti pomorskih linija, kineske vlasti namjeravaju pojačati željeznički prijevoz robe u Europu."Kinezi umjetno stimuliraju korištenje željezničkih pruga preko čitavog kontinenta", komentira za RBTH Ivan Zujenko, znanstveni suradnik Centra za azijsko-tihooceanska istraživanja Ruske akademije znanosti.

Primjerice, radi povećanja obujma prijevoza robe željeznicom kineske vlasti su 2015. godine otvorile željezničku liniju prema Europi koja zaobilazi Rusiju. Teretni put pod nazivom "Svileni vjetar" ide preko Kazahstana, Azerbajdžana, Gruzije i Turske. Do 2020. godine tim putem u Tursku i Europu može biti dostavljeno od 300-400 tisuća kontejnera, priopćava rusko izdanje RBK.

"Kini je bitno da ima na raspolaganju raznovrsne linije za dostavu robe jer se time smanjuje ovisnost od pojedinih teritorija preko kojih te linije idu", objašnjava strategiju kineskih vlasti Aleksej Kalačov.
 

Više