Rusija izvozi više gotovih proizvoda nego sirovina

MOSCOW, RUSSIA. NOVEMBER 27, 2013. EKSAR general director Pyotr Fradkov speaks at the 'Territory of business - territory of life' forum in Moscow.

MOSCOW, RUSSIA. NOVEMBER 27, 2013. EKSAR general director Pyotr Fradkov speaks at the 'Territory of business - territory of life' forum in Moscow.

Denis Vyshinsky/TASS
Može li Rusija smanjiti svoju ovisnost o nafti? Što je u posljednje vrijeme učinjeno kako bi se podržao izvoz "nesirovina"? U intervjuu za RBTH Hrvatska na ta pitanja odgovara generalni direktor Ruskog centra za izvoz Petar Fratkov.

Koliko je realno očekivati ​​da se smanji ovisnost ruske ekonomije o izvozu fosilnog goriva?

Petar Fratkov: Unatoč uobičajenom mišljenju da Rusija izvozi prije svega sirovine, statistika govori suprotno. Naime, 2015. godine je udio gotovih proizvoda u cjelokupnoj strukturi izvoza premašio 50%. Osim toga, nije sasvim korektna tvrdnja da jedne gospodarske grane imaju izvozni potencijal, a druge nemaju. Izvozni potencijal objektivno ima svaki proizvod koji se traži na vanjskim tržištima. U jednim zemljama su aktualniji proizvodi agrarne industrije, u drugim proizvodi teške strojogradnje, dok su treće zemlje zainteresirane za ruske IT programe. Kada je riječ o iskustvu Ruskog centra za izvoz, naši glavni klijenti su predstavnici strojogradnje, poljoprivrede i IT sektora. To, međutim, uopće ne znači da su predstavnici drugih sektora gospodarstva manje perspektivni s gledišta razvoja vanjskotrgovinskih odnosa.

Ruski centar za izvoz je osnovan prije manje od godinu dana na bazi banke "Vnešekonombanke", a to je vrlo velika institucija za razvoj u Rusiji. Zbog čega je bila potrebna takva organizacija?

Ruski centar za izvoz ima zadatak konsolidirati mehanizme pružanja potpore izvozu koji su naporima države stvoreni u protekle dvije-tri godine. Prije nego što se pojavio Ruski centar za izvoz, postojali su različiti oblici podrške koju je izvoznik mogao dobiti ukoliko je želio, ali se za tako nešto morao obraćati različitim instancama. Danas je dovoljno da izvoznik dođe samo na jedan "šalter", tj. da se obrati Ruskom centru za izvoz, koji će definirati potrebe izvoznika, pomoći mu da sastavi plan djelovanja, prikupiti sve potrebne podatke, izabrati tržišta za plasman, kao i potencijalne partnere, a u slučaju potrebe može mu pružiti i financijsku potporu. U mnogim uspješnim gospodarstvima u svijetu postoje slične institucije za razvoj.

Koje tvrtke se prije svega obraćaju vama za pomoć i kako im vi pomažete?

U ovom trenutku je Ruski centar za izvoz dobio preko 800 molbi od tvrtki koje se bave izvozom, i za 75 projekata su potpisani individualni planovi pružanja potpore. To su projekti vezani za zemlje Azije, Zajednice neovisnih država, Afrike i Južne Amerike. Radi se tako što se izvoznik obraća nama, mi uradimo primarnu analizu informacija o kompaniji i njenim mogućnostima, zatim izaberemo menadžeru koji pomaže da se odrede prioritetni pravci izvoza i potrebne mjere potpore. Dalje se priprema plan pružanja podrške, u koji se ovisno o situaciji uključuju stručnjaci za izdavanje certifikata i carinsku dokumentaciju. Pored toga, mi uključujemo u proces i trgovačka predstavništva posebnih organizacija koje rade u inozemstvu i podčinjavaju se Ministarstvu gospodarskog razvoja.

Koje mjere potpore su obično potrebne ruskim kompanijama?

Za mali biznis su najaktualnije mjere nefinancijske potpore poput pomoći u dobivanju certifikata u konkretnoj zemlji, dok je velikim tvrtkama najčešće potrebno financiranje. Pored toga, velike tvrtke su zabrinute zbog političkog ili komercijalnog rizika, primjerice u slučaju kada se izvozi u zemlje sa složenom političkom strukturom ili nestabilnom platnom disciplinom. Mali biznis nam se najviše obraća kada traži strane partnere i podatke o inozemnim tržištima, a također po pitanju certifikacije i adaptacije proizvoda. Primjerice, mi pomažemo tvrtkama da povrate troškove vezane za registraciju objekata intelektualne svojine na vanjskim tržištima.

U kojim sferama rade ruske tvrtke koje su zainteresirane za izlazak na vanjska tržišta?

Postupno struktura ruskog izvoza gotovih proizoda postaje sve složenija i sve je više diverzificirana. Rusija aktivno izvozi mineralno gnojivo, strojeve i tehniku, poljoprivredne proizvode, nakit i IT programe. Među klijentima Ruskog centra za izvoz ima veoma zanimljivih izvoznika. Na primjer, tvrtka "Vist" stvorila je automatizirani sustav upravljanja planinskim prometnim kompleksom. U ovom trenutku taj sustav se postavlja na bjeloruske automobile "Belaz", a mi pomažemo u izvozu tih vozila na tržišta trećih zemalja. S druge strane, tvrtka "Metrovagonmaš" se bavi modernizacijom kompozicija vlakova za metro u Budimpešti, dok tvrtka "Evrazholding" isporučuje metalne proizvode na bugarsko tržište.

S kojim problemima se ruske kompanije najčešće suočavaju kada izlaze na vanjska tržišta?

Jedan od najvažnijih problema je nedostatak informacija. Zbog toga smo odlučili pokrenuti edukativni projekt koji će poduzimačima dati odgovore na mnoga praktična pitanja, primjerice koje su procedure neophodne za izlazak na vanjska tržišta, koje dokumente treba prikupiti i kako ih popuniti, kako odabrati tržište za plasman svojih proizvoda, kako pronaći stranog kupca i tako dalje. Mi smo uvjereni da će naš projekt omogućiti podizanje razine znanja kod regionalnih poduzetnika i da će ih motivirati za izvoz. Štoviše, ruska vlada je pripremila nacrt odluke po kojoj će se izvoznicima kompenzirati troškovi za registraciju proizvoda na vanjskim tržištima.

Koliko je aktualan problem stvaranja online portala za prodaju ruskih proizvoda u inozemstvu?

Rad na razvoju elektroničke prodaje svakako je neodvojivi dio sustavnog rada koji obavljamo. Prvi koraci u tom smjeru su već učinjeni kada smo 15. ožujka 2016. godine potpisali sporazum s kineskim internet-portalom JD.com na kome će biti brendirani internet-paviljon Ruskog centra za izvoz s kvalitetnim ruskim proizvodima. U budućnosti planiramo izabrati ruskog internet providera koji će pomoću tehničkih mogućnosti JD.com omogućiti veću dinamiku isporuka ruskih proizvoda u inozemstvo pomoću online instrumenata.

Poduzetnici kažu da je jedan od glavnih problema nedostatak informacija o stranim tržištima. Koliko su u tom pogledu učinkovite poslovne misije?

Poslovne misije su se na inozemnim tržištima već odavno iskazale kao učinkoviti poslovni format. U ožujku je Ruski centar za izvoz bio suorganizator velike poslovne misije u Turkmenistanu, u kojoj je sudjelovalo preko 50 kompanija-izvoznika, a među njima "Gaz" i "Kamaz", zatim proizvođač poljoprivrednih strojeva "Rostselʹmaš" i mnogi drugi partneri Ruskog centra za izvoz. Tijekom poslovne misije potpisano je 6 sporazuma o daljnjoj realizaciji izvoznih projekata u Turkmenistanu. U travnju je pod pokroviteljstvom Ruskog centra za izvoz organizirana i poslovna misija u Vijetnam.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće