Plusevi i minusi ukidanja sankcija Rusiji

Jean-Claude Juncker.

Jean-Claude Juncker.

Reuters
Ukidanje ili djelomično ublažavanje sankcija protiv Rusije ojačat će nacionalnu valutu i usporiti inflaciju, ali će u isto vrijeme i ograničiti suradnju s Kinom i smanjenjiti ulaganja u poljoprivredu.

U bliskoj će budućnosti francuski Senat razmotriti rezoluciju o postepenom ukidanju sankcija protiv Rusije. Ranije su o mogućem ublaživanju sankcija govorili i predstavnici Mađarske i Italije. Osim toga, u lipnju 2016. će na Peterburškom međunarodnom ekonomskom forumu, koji se smatra glavnim ekonomskim događajem u zemlji, sudjelovati i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker i talijanski premijer Matteo Renzi. Jedna od tema njihovog posjeta bit će moguće ublažavanje sankcija, piše ruski list Kommersant.

RBTH je razgovarao sa stručnjacima o tome kakve bi posljedice po rusku ekonomiju imalo ukidanje ili djelomično ublažavanje sankcija koje su uvele zapadne zemlje. 

 

1. Jačanje rublja

Na kraju 2014. godine pod pritiskom vanjskopolitičke napetosti ruske Središnja banka odlučila je prijeći na slobodan tečaj rublja. Dotad se tečaj određivao valutnim koridorom, kojeg je svaki dan utvrđivala Središnja banka.

Nakon ulaska Krima u sastav Rusije investitori u počeli povlačiti aktive iz zemlje što je rezultiralo neviđenim pritiskom na rubalj, objasnili su iz Središnje banke. Drugi razlog pritiska na rubalj bio je pad cijena nafte. To je rezultiralo time da je ruska valuta u odnosu na američki dolar i euro izgubila oko 60% svoje vrijednosti.

"Uklanjanje ili značajno ublažavanje sankcija dovest će do jačanja rublja zbog smanjenja geopolitičkih rizika", financijski analitičar investicijskog holdinga Finam Timur Nigmatullin.

 

2. Usporavanje inflacije

S druge je strane pad rublja doveo do rasta cijena na uvezenu robu, a ruska ograničenja na uvoz prehrambenih proizvoda iz Europe i SAD-a uzrokovala su porast potrošačkih cijena. Po prvi je put u mnogo godina inflacija u Rusiji postala dvoznamenkasta - u 2015. godini iznosila je 12,9%. U mnogome je razlog za to efekt uzvratnih sankcija Rusije, prema kojima je u zemlju bio zabranjen uvoz prehrambenih proizvoda iz EU, SAD-a i Australije.

Povratak inozemne robe usporit će rast cijena, kaže Timur Nigmatullin. Štoviše, prema njegovim riječima, nakon toga će se povećati obujam inozemnih ulaganja u rusko tržište.

Prema podacima Rosstata, u svibnju je inflacija u Rusiji iznosila 0,4%, od početka godine - 2,9%, a na godišnjoj razini - 7,3%, piše ruska novinska agencija TASS.

 

3. Smanjenje ulaganja u poljoprivredu

Pad rublja i smanjenje uvoza pomogli su ruskim tvrtkama da dovedu u red proizvodnju u zemlji - u okviru tzv. programa supstitucije uvoza. Prvi uspjeh ostvaren je u poljoprivredi. Zahvaljujući devalvaciji, državnoj potpori i odlasku konkurenata iz tržišnog natjecanja, u 2015. je industrijska proizvodnja u ovom sektoru porasla za 3%. Usporedbe radi, u svim granama ruske industrije proizvodnja je pala za 2,7%.

U slučaju povratka stranih proizvođača konkurencija na ruskom poljoprivrednom tržištu naglo će narasti.

"Efekt na tržišta i gospodarstvo ovisit će o tome kada će se provesti ove epohalne odluke: čim kasnije budu provedene, tim će manje primjetan biti pozitivan učinak za valutu i tržišta i tim manje negativan učinak na proizvodnju supstitucije uvoza", kaže ravnatelj analitičkog društva ThetaTrading Dmitrij Ederman.

 

4. Smanjenje suradnje s Kinom

Dugo je vremena ruski biznis ovisio prvenstveno o zapadnim kompanijama. Glavni partner najvećeg državnog naftnog poduzeća Rosneft bila je američka tvrtka ExxonMobil – tvrtke su zajedno razvijale projekte za eksploataciju šelfa.

Uvođenje sankcija rezultiralo je naglim smanjenjem obujma suradnje, a neki su projekti otkazani. Tako je u prvoj polovici 2014. godine, kada je Krim ušao u sastav Rusije, ruske naftne i plinske tvrtke iz zapadnih banaka posudile samo 3,5 milijardi dolara – što je 82% manje nego godinu dana ranije.

Nakon razmjene sankcija s EU i SAD-om, zapadne je partnere trebala zamijeniti Kina. Međutim, nije bilo tako jednostavno uspostaviti kontakt s kineskim bankama. Od velikih ruskih kompanija samo je tvrtka Noriljskij nikelj privukla sindicirani kredit od 4,8 milijardi juana.  

U slučaju otvaranja zapadnih tržišta ruske će se tvrtke brzo vratiti tržištima zapadnog kapitala i suradnji s američkim i europskim partnerima.

Znakovito je da je u svibnju 2016. rusko Ministarstvo financija provelo plasman euroobveznica i da su kupci obveznica uglavnom bili kupci iz Velike Britanije, a ne iz Azije, premda je upravo radi njihovog privlačenja plasman bio produžen za jedan dan.

 

5. Rast inozemnog umjesto domaćeg turizma

Geopolitičke sankcije i pad rublja doveli su do toga da većina Rusa (52%) odmor planira provesti u ruskim odmaralištima. Njih 15% pritom je odabralo Krim, izvijestila je agencija RIA Novosti, pozivajući se na podatke o ranim rezervacijama agencije Skyscanner.

Usporedbe radi, najpopularnije strane zemlje – Italiju, Bugarsku i Crnu Goru – planira posjetiti samo 4% ruskih turista. U slučaju ukidanja sankcija i jačanja rublja Rusi će se najvjerojatnije vratiti u europska odmarališta, upozorili su iz agencije Skyscanner.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće