Tri plana za izlazak iz krize na Putinovom stolu

Aleksej Nikoljskij/RIA Novosti
RBTH izlaže bit svakog plana i način na koji su slični prijedlozi ranije realizirani.

Ruski ekonomisti su ponudili tri programa za izlazak zemlje iz krize. Njihovi projekti bili su predstavljeni predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu na sjednici Ekonomskog vijeća koja se održala 25. svibnja. RBTH izlaže bit svakog plana i način na koji su slični prijedlozi ranije realizirani.

 

Plan 1. Ograničiti prihode stanovništva

Rast prihoda stanovništva i galopirajuća potrošnja guraju rusku ekonomiju u slijepu ulicu, smatra Ministarstvo ekonomskog razvoja, i predlaže dvije metode za izlazak iz krize. Jedna je da se ograniče prihodi, a druga da se profit koji ostvaruju poduzeća preusmjeri na nova ulaganja.

Investicije u narednim godinama trebaju rasti za 7-8% godišnje uz stagnaciju potrošnje, kažu u ministarstvu. Nemoguće je prisiliti sve poslodavce da ograniče povećanje plaće, ali se može utjecati na strukture koje se financiraju iz proračuna ili ovise o državi.

Ministarstvo gospodarstva ima i druge ideje. Primjerice, podržava povećanje starosne granice za odlazak u mirovinu muškaraca i žena, tj. produljenje radnog vijeka na 65, odnosno 63 godine (sada je radni vijek muškaraca 60, a žena 55 godina). U cilju pojednostavljenja pravila igre na tržištu rada ministarstvo predlaže da se pojednostave i procedure davanja otkaza radnicima iz ekonomskih razloga, tj. da se unesu izmjene u zakon o radu.

Slična praksa je ostvarena u SSSR-u u prvoj polovici 20. stoljeća, kada su sva sredstva bila usmjerena na razvoj industrijskih pravaca, a nauštrb individualne potrošnje po stanovniku. Međutim, tada je primijenjen mehanizam planske ekonomije, kada su sredstva unutar gospodarskih sektora dijeljena po direktivi. U ovom trenutku ruska vlast nema takve poluge.

 

Plan 2. Tiskati novac

Svoj plan je ponudio i Stolipinski klub, koji je dobio ime po poznatom reformatoru s početka 20. stoljeća, ministru Petru Stolipinu. Taj klub čine konzervativni ekonomisti. Primjerice, član njegovog predsjedništva je ekonomist lijeve orijentacije Sergej Glazjev, inače savjetnik Vladimira Putina, koji se zalaže za neovisnost Donbasa.

Članovi Stolipinskog kluba predlažu da se u Rusiji provodi politika "kvantitativnog umekšavanja", tj. da se, primjerice, otisnu specijalne obveznice u vrijednosti od 1,5 bilijuna rubalja (22,5 milijardi dolara). Dalje se, kako ta sredstva ne bi utjecala na inflaciju, treba vratiti na praksu deviznog koridora i odustati od slobodnog tečaja rublja, uvedenog krajem 2014. godine.

Takav plan je ostvaren u Sovjetskom Savezu za vrijeme velike krize krajem 1980-ih, ali je već bilo kasno, jer se SSSR ubrzo nakon toga raspao. U zapadnim zemljama se ta metoda aktivno koristi. "Takva politika se sada primjenjuje u SAD-u i Europi, ali njihove ekonomske uvjete nije moguće usporediti s ruskim", kaže Bogdan Zvarič, analitičar grupe kompanija "Finamore". Najvažnija razlika je u tome što je inflacija u Rusiji visoka, te bi emisija takvih obveznica izazvala nagli rast cijena.

 

Plan 3. Reformirati sudski sustav

Gospodarski rast nije moguće ostvariti bez garancije prava na vlasništvo, i zbog toga obvezan uvjet izlaska iz krize treba biti reforma pravosudnih organa i sudskog sustava, smatra autor trećeg plana, bivši ministar financija Aleksej Kudrin.

Kudrin je 2011. godine izbačen iz vlade (tadašnji predsjednik Dmitrij Medvedev je zahtijevao od njega da podnese ostavku) i u ovom trenutku predvodi organizaciju "Odbor za građanske inicijative" koja je u opoziciji u odnosu na aktualnu vlast, ali pojedinci i dalje smatraju da je on jedan od najutjecajnijih stručnjaka za financije u Rusiji. Po Kudrinovom mišljenju, za izlazak iz krize je neophodno da sudski i pravosudni sustav budu objektivniji, a udio države u ekonomiji mora se smanjiti, između ostalog i u korist malog biznisa. Za ubrzanje tempa ekonomskog rasta na 4% u 2019. godini potrebno je dodatno angažirati u gospodarstvu 4,5 milijuna ljudi i u osnovni kapital privući investicije u vrijednosti od 40 bilijuna rubalja (599 milijardi dolara), smatra on.

Emil Martirosjan, docent Instituta za biznis i poslovnu administraciju Ruske akademije za narodnu privredu i državnu administraciju, kaže da je slična politika uspješno primijenjena u zemljama jugoistočne Azije.

Više