"Lav Tolstoj kao ogledalo ruske revolucije“ – ova poznata krilatica zapravo je naslov članka Vladimira Lenjina, napisanog 1908. godine. Lenjin ga je napisao dok je bio u emigraciji u Ženevi, i objavio ga je u vlastitom časopisu "Proleter".
U tom je trenutku do revolucije 1917. ostalo još nepunih deset godina, tako da je Lenjin zapravo imao u vidu prvu revoluciju 1905.-1907. godine, kao i revolucionarni proces u cjelini, tj. samu ideju revolucije.
Zašto je Lenjin pisao o Tolstoju?
Legion Media
Logično je pretpostaviti da su Tolstoj i Lenjin bili na potpuno suprotnim stranama i da ih je dijelio ogroman jaz. Tolstoj je bio grof, klasik ruske književnosti 19. stoljeća koji je mnogo razmišljao o kršćanskoj vjeri. Lenjin je također bio intelektualac, ali nepomirljivi ateist koji je propagirao revoluciju i zalagao se za svrgavanje monarhije i odbacivanje svih starih pravila. Lenjinu sigurno nije bila potrebna podrška starog pisca, ali on u cilju propagande majstorski eksploatira ličnost Lava Tolstoja kao neosporne nacionalne veličine i najutjecajnijeg živog ruskog pisca.
Vođa svjetskog proletarijata piše svoj članak povodom Tolstojevog 80. rođendana u trenutku kada je cjelokupni ruski tisak, po njegovom mišljenju, "preplavljen licemerjem". Svi su, naime, pisali o Tolstojevim književnim djelima i njihovoj umjetničkoj vrijednosti, o njegovim filozofskim shvaćanjima i doktrinama, a Lenjin skreće pažnju na slavljenikove političke i društvene stavove.
Pohvala i kritika
Legion Media
Ističući veličinu Tolstojevog spisateljskog dara, Lenjin detaljno analizira njegova shvaćanja i ujedno ga poprilično kritizira.
S jedne strane, Tolstoj je genij koji je iznjedrio "nedostižne prikaze života u Rusiji" i koji iskreno protestira protiv društvene "laži i falša", kritizira vlast i autokraciju, sve veće bogatstvo i sve veće siromaštvo. S druge strane, on je "histerični mekušac koji uživa status ruskog intelektualca", spahija i propovjednik "religije, tj. jedne od najgnjusnijih stvari koje postoje na svijetu".
Lenjinu smeta i Tolstojev glavni princip "neprotivljenja zlu putem nasilja". Kao što je poznato, Lenjin je smatrao da je teror važna i neodvojiva komponenta revolucije (a isto tako i nasilno oslobođenje od carske vlasti). On ističe da kršćanske ideje poput "okretanja drugog obraza" samo smetaju revoluciji te da se tu zapravo radi o čovjekovoj slabosti i nesposobnosti da se bori za svoja prava.
Što se to "ogledalo" u Tolstoju?
Legion Media
Lenjin, međutim, ne smatra da su sve te proturječnosti slučajne. Naprotiv: "Proturječnosti u Tolstojevim shvaćanjima <...> ogledalo su onih proturječnih uvjeta do kojih je dovedeno povijesno djelovanje seljaštva u našoj revoluciji." Njemu se čini da je logično što Tolstoj s takvim shvaćanjima "nije mogao potpuno shvatiti ni radnički pokret, ni njegovu ulogu u borbi za socijalizam, ni rusku revoluciju".
Štoviše, u Tolstojevim proturječnostima Lenjin vidi proturječnosti same revolucije, i smatra da je važno istaknuti ih i razmrsiti. "Tolstoj je odraz nakupljene mržnje i sazrelog stremljenja ka boljem, želje da se čovjek oslobodi prošlosti, i [s druge strane] nezrelosti sanjarenja, političke nekulture i revolucionarne mlitavosti."
Tolstoj za njega nije oličenje proletarijata, nego patrijarhalnog ruskog sela. A upravo se u njemu, u tom selu, po Lenjinovom mišljenju, i treba roditi bunt protiv kapitalizma.
Kakav je stav Tolstoj imao prema revoluciji?
Tolstoj je zaista gajio neke revolucionarne ideje. On je 1905. godine u članku "Veliki grijeh" napisao: "Ruski narod <...> i dalje je zemljoradnički narod, i želi to i ostati." A najveće je zlo oduzimanje narodu prirodnog prava na korištenje zemlje. Pisac je pozivao da se ukine privatna svojina kada je riječ o zemlji (i u tome je njegova sličnost s Lenjinom) i da zemlja pripadne narodu, tj. onima koji je neposredno obrađuju.
Legion Media
Tolstoj piše da ruski narod ne treba "postati proleter, poput naroda Europe i Amerike". On je smatrao da Rusi imaju svoj vlastiti put i da oni, prema njegovim shvaćanjima, trebaju i drugim narodima pokazati put "razumnog, slobodnog i sretnog života izvan industrijskog, tvorničkog, kapitalističkog nasilja i ropstva".
- Pretplatite se na naš kanal na Telegramu
- Pretplatite se na naš tjedni newsletter putem e-pošte
- Omogućite push obavijesti na našoj internetskoj stranici
- Instalirajte VPN na svoje računalo i/ili telefon kako biste imali pristup našoj internetskoj stranici, čak i ako je blokirana u vašoj zemlji