Zašto su Rusi pravili grobove s "krovom" iznad križa?

Kultura
ANNA SOROKINA
"Križevi-golupci" sreću se na starim grobljima u udaljenim selima, najčešće na Ruskom Sjeveru.

Na pravoslavni grob obavezno se stavlja križ. U Rusiji taj križ ima osam ili šest krakova. A zašto na starim ruskim grobovima iznad križa stoji mali krov? Takvi križevi "s krovom" češće se zovu "križevi-golupci" (na ruskom "kresti-golubci").

Što je to ruski "golubac"?

Ruski "golubac" nadgrobni je spomenik u obliku kućice s krovom, ili samo s krovom. Ruska riječ "golubec" ima dva značenja u arhitekturi. Prvo je krov koji štiti od nevremena freske i ikone na pročeljima crkva.

U drugom značenju "golubec" potječe od riječi "golbec", što je drveni dodatak uz peć u ruskim izbama, gdje se silazi u podrum, ostavu ili jamu. Ljudi su vjerovali da tamo živi kućni duh iz zagrobnog svijeta i da on čuva kuću. U filozofskom smislu "golbec" je bio neka vrsta portala koji vodi na onaj svijet.

Ti drveni dodaci bili su karakteristični za Kareliju i Arhangelsku oblast. Mogu se vidjeti u muzejima drvene arhitekture.

Tako su "križevi-golupci" bili simbol pokojnikovog doma. Pravili su se isključivo od drveta, s tim što su u pojedinim slučajevima i krov i stup bili detaljno izrezbareni, a u drugima nije bilo ukrasa, nego samo ikona, ime i godina rođenja.

Kako su se pojavili "križevi-golupci"?

"Križevi-golupci" potječu od poganskih pogrebnih obreda slavenskih naroda.

Na grobu su, naime, pojedina slavenska plemena postavljala takozvane "izbe smrti" ili takozvane "domovine" u obliku brvnare. Tu su ostavljane zalihe koje će pokojniku biti potrebne u zagrobnom životu.

To je imalo i praktičnog smisla. Prvo, nije bilo lako kopati smrznutu zemlju (a klima je i prije tisuću godina bila surova, kao što je i danas). A drugo, ta je konstrukcija služila i kao zaštita od divljih zvijeri, i ujedno se mogla koristiti kao skrovište.

U ruskim narodnim bajkama često se spominje "izba na kokošjim nogama" ("izbuška na kurih nožkah") u kojoj živi ruska vještica Baba Jaga. Njen je prototip upravo ova kućica iznad groba. Ona stoji na drvenim stupovima i simbolizira prelazak iz svijeta živih u svijet mrtvih. Danas se pridjev "kuri" u izrazu "na kurih nožkah" shvaća kao starinski oblik pridjeva "kurinij" (kokošji), pa se u ilustracijama ruskih bajki kućica tako i prikazuje. Međutim, riječ "kuri" potječe od "kurenoj", što znači "nadimljen". Drvo od kojeg se pravila kućica bilo je dimljeno da bi se spriječilo njegovo truljenje. Slične kućice postoje i u Skandinaviji.

"Križ-golubac" umanjena je kopija nekadašnjih "domovina" (u arhitekturi je "domovina" simbolična građevina s dvostranim krovom na grobovima starovjeraca, na primjer, iznad križeva). One su se podizale kako na grobu, tako i pokraj puta, gdje su služile kao putokaz do groba. Kako je isticao arhitekt Lav Dalj, koji je proučavao fenomen "golubaca", "žitelji su vjerovali da ti ’golupci’ štite selo od zlih duhova".

Pojedina slavenska plemena (na primjer, Vjatiči, Kriviči i Severjani) imala su običaj kremirati svoje pokojnike i posude s njihovim prahom stavljati u "križeve-golupce". Krov ih je štitio od snijega i kiše. Kasnije su spomenuta plemena odustala od kremiranja, ali su se ti pogrebni simboli sačuvali.

Pod zabranom Crkve

Nakon pokrštavanja Rusije 988. godine Crkva je zabranila poganske obrede, premda su oni u nekom obliku sačuvani do današnjeg dana (kao, na primjer, Maslenica). U "križeve-golupce" stavljale su se pravoslavne ikone ili molitve, ili se samo postavljao "krov" iznad pravoslavnog križa.

Danas se takvi nadgrobni križevi asociraju isključivo sa staroobrednicima, tj. zajednicama koje nisu prihvatile crkvene reforme 17. stoljeća i zbog toga su bile gonjene.

Staroobrednici su se povlačili u nenaseljena područja, živjeli u udaljenim naseljima do kojih je teško bilo doći, i tamo su postavljali križeve po svom višestoljetnom običaju. Upravo zbog toga su "golupci" najbolje očuvani u naseljima Ruskog Sjevera daleko od velikih gradova. U manjem broju ih ima i na Volgi, Uralu i u Sibiru.