Ruske bajke na slikama poznatih umjetnika

Krajem 19. stoljeća u Rusiji je popularnost stekao "ruski" ili "neoruski" stil. Predstavnici najrazličitijih sfera umjetnosti okrenuli su se svojim korijenima i počeli tražiti nadahnuće u nacionalnom folkloru i popularnim grafikama na narodne teme. Tako su motivi iz narodnih bajki prodrli u arhitekturu (pojavile su se građevine nalik na starinske dvore), glazbu i slikarstvo. U to je doba čitava Europa klicala čuvenim "Ruskim sezonama" Sergeja Djagiljeva, koje su također u kazališnoj umjetnosti odražavale ruske folklorne sižee.

Viktor Vasnjecov (1848.-1926.) vjerojatno je najpoznatiji umjetnik koji se bavio sižeima iz bajki. Naslikao je impresivan broj djela na folklorne teme. Smatra se osnivačem "neoruskog" stila u slikarstvu. Počeo je kao realist i prešao razvojni put sve do secesije.

Viktor Vasnjecov: Leteći ćilim, 1880.

Viktor Vasnjecov: Bogatiri, 1898.

Viktor Vasnjecov: Carević Ivan na sivom vuku, 1889.

Viktor Vasnjecov: Žaba-princeza, 1918.

Viktor Vasnjecov: Koščej Besmrtni, 1926.

Drugi najpoznatiji umjetnik koji je za sobom ostavio ogromno nasljeđe na polju prikaza iz bajki bio je Ivan Bilibin (1876.-1942.). Bio je kazališni scenograf, koji je radio scenografije za opere na ruske sižee kao što su "Knez Igor" Aleksandra Borodina, "Žar-ptica" Igora Stravinskog, "Zlatni pjetlić" i "Sadko" Nikolaja Rimskog-Korsakova, "Ruslan i Ljudmila" Mihaila Glinke. Međutim, slavu je stekao i ušao u povijest zahvaljujući ilustracijama za knjige ruskih bajki, a posebno za bajke Aleksandra Puškina, zasnovane na folklornim sižeima.

Ivan Bilibin: Carević Ivan i Žar-ptica, 1899.

Ivan Bilibin: Baba Jaga, 1900.

Ivan Bilibin: Bajka o caru Saltanu, 1905.

Ivan Bilibin: Žaba-princeza, 1899.

Ivan Bilibin: Koščej Besmrtni, 1901.

I drugi ruski umjetnici bavili su se sižeima iz bajki. Na primjer, pod utjecajem poznanstva s Viktorom Vasnjecovom, Ilja Rjepin naslikao je svoje čuveno platno o ruskom epskom junaku Sadku, koji odlazi na dno mora i po naređenju morskog cara bira nevjestu među morskim ljepoticama.

Ilja Rjepin: Sadko, 1976.

Mihail Vrubelj (1856.-1910.), koji je nadahnuto stvarao u stilu secesije i simbolizma, bavio se biblijskim sižeima, palim anđelima i različitom mistikom, ali i motivima iz bajki. Njegova supruga Nadežda Zabela-Vrubelj bila je poznata operna pjevačica i nastupala je u predstavama Djagiljeva na "rusku temu" "Sadko" i "Bajka o caru Saltanu". Smatra se da je pod dojmom od ovih predstava Vrubelj naslikao svoj ciklus bajki.

Mihail Vrubelj: Rastanak Morskog cara s princezom Volhovom, 1989.

Mihail Vrubelj: Princeza Labud, 1900.

Povremeno su tematiku bajki obrađivali i drugi umjetnici. Poznati kazališni scenograf bio je Leon Bakst (1866.-1924.), koji se posebno proslavio skicama za balet Igora Stravinskog "Žar-ptica", premijerno izveden u pariškoj operi.

Leon Bakst: Skica za kostim Žar-ptice, 1910.

Teme iz bajki prisutne su i stvaralaštvu Sergeja Maljutina (1859.-1937.), kazališnog scenografa i ilustratora knjiga.

Sergej Maljutin: Koščej, 1904.

Sergej Maljutin: Morski car, početak 20. st.

Sergej Maljutin: Ilja Muromec, 1937.

Poslije Oktobarske revolucije ikonopisci iz naselja Paleh, poznati po minijaturama, bili su prisiljeni napustiti ikonopis i religijske sižee. Svoje majstorstvo preusmjerili su na tematiku ruskih bajki, osnovavši "Atelje drevnog slikarstva". Njihova podloga nisu više bile daske za ikone, nego lakirane kutijice.

Ivan Vakurov: Bajka o ribaru i ribici (prikaz na poštanskoj marki iz 1975. godine)

Ivan Vakurov: Vasilisa Prekrasna (prikaz na poštanskoj marki iz 1975.)