Poganska slavenska imena počela su nestajati nakon što je Rusija primila kršćanstvo krajem 10. stoljeća i pokršteni su počeli prihvaćati nova imena bizantske crkvene tradicije. Vrlo popularna muška imena, kao što su Nikolaj, Aleksandar ili ženska Jekaterina i Jelena - sva su došla u Rusiju s prijevodima kršćanskih knjiga na grčkom jeziku, kao i iz latinskog. Čak i vrlo popularno ime Ivan, koje se smatra vrlo ruskim, ima hebrejsko porijeklo (kao i Mihail). Međutim, neka su tradicionalna slavenska imena preživjela i još se uvijek koriste.
1. Vladimir
Russia Beyond (Foto: Kay Nietfeld/dpa/Global Look Press; Javna domena)
S obzirom na to da je knez Vladimir Veliki bio taj koji je donio kršćanstvo u Staru Rusiju, njegovo je ime ostalo u tradiciji i postalo crkveno. Ime Vladimir stoljećima su nosili samo vojvode i knezovi, a potom se proširilo po cijelom narodu. U 20. stoljeću ime Vladimir postalo je jedno od najpopularnijih ruskih imena.
2. Boris
Russia Beyond (Foto: Gamma-Rapho/Getty Images; Javna domena)
Porijeklo ovog muškog imena nije sto posto jasno. Neki istraživači pripisuju njegovu pojavu u Rusiji vladaru iz 9. stoljeća Borisu, koji je pokrstio Bugarsku. Drugi misle da bi ime moglo potjecati iz Mongolije ili da je kraća verzija praslavenskog Borislav. Međutim, Boris je bilo ime jednog od prvih ruskih svetaca, kneza Borisa, sina Vladimira koji je pokrstio Rusiju.
3. Gleb
Russia Beyond (Foto: Stanislav Govorukhin/Odessa Film Studio, 1979; Nastasic/Getty Images)
Muško ime izvedeno je iz skandinavskog Guðleifr ("božji nasljednik"). Ali s obzirom na to da je knez Gleb kršten zajedno sa svojim bratom Borisom među prvim ruskim svecima, ime je ušlo u rusku crkvenu tradiciju.
4. Slava
Russia Beyond (Foto: TASS; Javna domena)
Ovo se ime može odnositi na deset različitih imena! Jaroslav, Svjatoslav, Rostislav, Vjačeslav, Mstislav, Stanislav među brojnim su imenima koja sadrže korijen imenice "slava". A Slava je kratki oblik za sve njih. Svjatoslav bi značilo "pohvala svecu", Jaroslav znači "svijetla slava", Vjačeslav znači "velika slava" i tako dalje. Takva imena bila su nevjerojatno rasprostranjena među srednjovjekovnim ruskim prinčevima, ali i danas su prilično popularna. Sva ova imena imaju i ženske oblike: Jaroslava, Vjačeslava, Miroslava itd.
5. Jurij
Russia Beyond (Foto: Hulton Archive/Getty Images; Javna domena)
Iznenađujuće, ovo je muško rusko ime u srodstvu sa Georgijem, koje, baš kao i englesko George, potječe od grčkog imena Georgios. Sovjetski film "Moskva suzama ne vjeruje" (1980.), nagrađen Oskarom, ima smiješnu epizodu u kojoj se spominje ovo ime. Jedan lik kaže: "Georgij, odnosno Goga, odnosno Goša, odnosno Jurij, odnosno Gora, odnosno Žora…" Slaveni su ime Georgij (koje postoji i u ruskom jeziku) prilagodili Juriju, jer jednostavno nisu mogli pravilno izgovoriti "G" na početku. Kako je vrijeme prolazilo, ovo je ime dobivalo nove verzije, a jedna od njih je Jegor.
6. Vsevolod
Russia Beyond (Foto: ullstein bild/Getty Images; Javna domena)
Ovo muško ime sastoji se od dva dijela: "vse" što znači "sve" i "volod", što je arhaični oblik glagola "vladetʹ" ("posjedovati"). Bilo je mnogo staroruskih kneževa koji su nosili ovo ime, a najpoznatiji je njegov predstavnik veliki knez Vsevolod Veliko gnijezdo iz 11.-12. stoljeća, koji je vladao Vladimiro-Suzdaljskim Velikim Kneževstvom. U modernoj povijesti, jedan od čuvara ovog imena glavni je urednik portala "Russia Beyond" Vsevolod Pulja!
7. Oleg i Olga
Russia Beyond (Foto: Gosudarstvennij literaturnij muzej; Javna domena)
Ovo staro slavensko ime izvedeno je od skandinavskih imena Helga (za ženu Olgu) i Helgi (za muškarca Olega). Prvi Oleg u ruskoj povijesti bio je Oleg Vješti (prorok, vidovnjak), novgorodski i kijevski knez. A prva Olga bila je vladarica Kijevske Rusije, prva kršćanka među ruskim vladarima, a zatim i svetica.
8. Svetlana
Russia Beyond (Foto: AFP; Sputnik)
Povjesničari se ne slažu oko porijekla ovog ženskog imena. Najvjerojatnije je ovo ime početkom 19. stoljeća izmislio pjesnik po imenu Aleksandar Vostokov, po kojem je postalo široko poznato kada je pjesnik Vasilij Žukovski napisao svoju baladu pod nazivom "Svetlana" (1813.). "Svet" se prevodi kao svjetlost. U 19. stoljeću ovo se ime često koristilo kao naziv brodova, ali je u 20. stoljeću ono postalo popularno žensko ime. Na primjer, Staljinova kći zvala se Svetlana. A 1943. godine Ruska pravoslavna crkva dozvolila je da se ovo ime daje pri krštenju.
9. Ljudmila
Russia Beyond (Foto: Nizhny Novgorod State Art Museum; Victor Boyko/Getty Images)
Ovo žensko rusko ime sastoji se od dva dijela: "Ljud" ("ljudi") i "mila", tako da se ovo doslovno prevodi kao "dobra prema ljudima". Ime je slavenskog porijekla (postojala je i češka svetica Ljudmila Češka, koju poštuju i Ruska pravoslavna crkva i rimokatolici). Na ruskom je ovo ime prvi put postalo poznato nakon što ga je pjesnik Vasilij Žukovski ponovo upotrijebio, ovog puta u svojoj baladi "Ljudmila", koja je slobodan prijevod njemačke pjesme Gottfrieda Augusta Bürgera "Lenore". Još je jedno poznato književno djelo poema Aleksandra Puškina "Ruslan i Ljudmila". Ovo je ime postalo nevjerojatno popularno u 20. stoljeću širom Sovjetskog Saveza i može se skratiti i kao Ljuda i Mila.
10. Vera, Nadežda, Ljubav
Russia Beyond (Foto: AFP; Sputnik)
Ova tri ženska ruska imena imaju isto porijeklo - to su ruski prijevodi imena ranokršćanskih mučenih svetaca - Vera, Nada i Milosrđe (na ruskom jeziku prevedeno kao "Ljubovʹ"). Obično se slave i poštuju zajedno s majkom Sofijom ("Mudrost"), ali je ime Sofija ušlo u ruski jezik onakvo kakvo jest.