Ples na platnima ruskih slikara

"Vihor", Filip Maljavin, 1906.

Impresionist Maljavin materijalizirao je energiju plesa. Njegov ples jednostavnih žena u sarafanima jarkih boja zauzima cijelo platno i kao da će u sljedećem trenutku izaći izvan njegovih granica.

"Kod fontane", Kuzma Petrov-Vodkin, 1906.

Autor "Kupanja crvenog konja" također je bio opčinjen magijom plesa i narodnog kola. Slika "Kod fontane" manjih je razmjera. Na njoj su prikazane djevojke kako plešu u već prepoznatljivom stilu – s vodenim bojama, prozirne teksture i lakoće.

"Kolo", Natalija Gončarova, 1910.

Jedna od ključnih figura ruske avangarde, Natalija Gončarova prikazala je rusku kulturu kroz prizmu shvaćanja karakterističnih za početak 20. stoljeća.

"Ples među mačevima", Henrih Semiracki, 1881.

Inspiriran putovanjem u Rim, slikar je sam izmislio ovaj antički motiv. "Ples među mačevima" naslikan je u duhu kasnog akademizma. Krajem 19. stoljeća jedan je broj kritičara, naročito peredvižnika, doživljavao ovo djelo kao "korov" u umjetnosti, kao nešto čega se treba otarasiti. Pa ipak, umanjena verzija ove slike bila je najskuplje platno Semirackog aukcijske kuće Sotheby's 2011. godine, kada je prodana za 2 980 000 dolara.

"Stari balet", Konstantin Somov, 1923.

U carskoj Rusiji balet je odražavao sav sjaj i svu moć Ruskog Carstva i bio je jedno od najvažnijih nasljeđa ruskog dvora. Scena predstave koju je prikazao Somov iz Danteove je "Božanstvene komedije" i govori o tragičnoj ljubavi Francesce da Rimini prema bratu vlastitog muža. Poslije uspjeha u New Yorku ovo je platno prodano na aukciji 1926. godine i više od jednog stoljeća smatralo se izgubljenim, sve do 2020. godine, kada se ponovo pojavilo na aukciji.

"Kolo u selu", Aleksej Savrasov, 1873.-1874.

Kolo je sakralni ples istočnih Slavena. Plesalo ga je cijelo selo u raznim situacijama – na svadbi, prosidbi, u prizivanju kiše, na početku i kraju žetve itd. Savrasov je na svojim platnima ovjekovečio rusko selo, pa je prirodno što nije zaobišao ni ovu temu.

"Argentinska polka", Kazimir Maljevič, 1911.

Brzu i živahnu polku u početku su plesali samo predstavnici aristokratskih krugova. Zatim se polka, kao i kadrila, proširila i u narodu, i postala je možda i najtipičniji ruski ples. Maljevič je "narodnu" polku prikazao u narodskoj stilistici, tj. po ugledu na folklornu umjetnost.

"Narodni ples"“, Mihail Volodin

Kao odani član KPSS-a, Volodin je omiljeni motiv ruskog plesa prenio među radnike-trudbenike koji su gradili socijalizam.

"Baletna garderoba. Pahuljice", Zinaida Serebrjakova, 1923.

Serebrjakova je stvorila čitavu seriju slika na temu baleta iza kulisa, tj. nije posvetila pažnju samom baletu, nego prazničnoj i uzbudljivoj atmosferi baletnih garderoba. Stilistika zavirivanja i dokumentalnosti njezin je omiljeni umjetnički postupak.

"Žaba-princeza", Viktor Vasnjecov, 1918.

Viktor Vasnjecov u Rusiji je poznat kao glavni ilustrator ruskih bajki. Štoviše, ruske se bajke i zamišljaju upravo onako kako ih je prikazao Vasnjecov. On je žabu-princezu prikazao u trenutku kada prestaje biti žaba, tj. dobiva svoj prvobitni izgled i pleše na prazniku.

"Igranka", Konstantin Korovin, 1936.

Korovin je tijekom 1930-ih slikao seoske pejzaže po sjećanju, jer je bio prisiljen živjeti izvan Rusije. Nostalgija ga je potaknula da stvori čitavu seriju slika posvećenih ruskoj prirodi, ruskim "trojkama" (zapregama), praznicima i, naravno, seoskim igrankama.

"Narodni ples", Fjodor Sičkov, 1911.

Maslenica je slavenski praznik završetka zime, a narodni je ples bio njegov neodvojivi element, isto kao i pečenje palačinki i spaljivanje strašila od slame.

"Trgovački bal", Ivan Kulikov, 1899.

Balovi su bili vrlo popularni u trgovačkim krugovima 19. stoljeća. Za razliku od čuvenih aristokratskih balova carske Rusije, gdje su mogli prisustvovati samo plemići, ulaz na balove trgovačkog staleža bio je slobodan, tj. trgovci su davali određeno sudjelovanje, a svi su ostali mogli ući ako kupe ulaznicu, koja, doduše, nije bila jeftina. Za te je balove bila karakteristična raznolikost staleža, od visokog društva ruske kulture do imućnih činovnika i stranaca. Zbog toga je i atmosfera bila veselija.

"Ruski ples", Boris Smotrov, 2003.

Boris Smotrov naglašavao je nacionalnu tematiku, imitirajući stil lubok. Njegov prikaz u jednoj ravnini podsjeća na poplun sa šarenim patchwork dezenom neobuzdanih, jarkih boja.