Gulag i Staljinove čistke na slikama Petra Belova

Veliki Lenjin, 1985.

Muzej povijesti Gulaga

Kada su ove slike prvi put prikazane javnosti u Moskvi 1988. godine, publika je bila toliko impresionirana da su ljudi stajali u dugim redovima kako bi posjetili izložbu.

Gačci su stigli [odnosi se na čuvenu istoimenu sliku Alekseja Savrasova iz 19. stoljeća]

Muzej povijesti Gulaga

Petar Belov, tada nepoznati umjetnik, odmah je postao simbol perestrojke i glasnosti u umjetnosti i simbol promjena kada su kuhinjski razgovori i šaputanja postali dio javnog prostora. Prije je bilo gotovo nemoguće govoriti (a kamoli slikati) na temu Staljinovih represija. I rijetko su knjige o Gulagu stizale do tiska.

Srčani udar, 1986.

Muzej povijesti Gulaga

Nakon toga, Belovljeve slike obišle su čitav Sovjetski Savez i postale vrlo prepoznatljive. 2020. obitelj umjetnika poklonila je njegove slike Muzeju povijesti Gulaga u Moskvi. Institucija im je, izloživši ih, dala drugi život - i omogućila ljudima da shvate emocije kroz koje su prolazili njihovi sunarodnjaci krajem osamdesetih.

Maslačci, 1987.

Muzej povijesti Gulaga

"Ciklus slika koji je svojom hrabrošću i dubinom ostavio dubok dojam na publiku odmah je dobio naziv 'protustaljinski ciklus'", kaže Roman Romanov, ravnatelj Muzeja povijesti Gulaga.

Cijeli život, 1987.

Muzej povijesti Gulaga

"Njegova djela izražavala su najdublju tugu i strah koje su razumjeli mnogi suvremenici. Uspio je prikazati oštri nesklad vezan za iskustva milijuna sunarodnjaka", dodaje Romanov.

Bez naslova. (Uzašašće), 1987.

Muzej povijesti Gulaga

Slika ispod prikazuje kutiju cigareta naziva "Belomorkanal" (ili samo "Belomor" u žargonu), po Bjelomorsko-baltičkom kanalu. Kanal je poznat po tome što su ga u rekordnom roku izgradili zatvorenici Gulaga, a građevinski su radovi u teškim uvjetima odnijeli nekoliko tisuća života. Dakle, metafora je jasna: mnogi su ljudi prošli kroz Belomorkanal.

Belomorkanal, 1985.

Muzej povijesti Gulaga

Metafora Pasternaka utisnutog u zid vrlo je istinita. Kada je njegov roman "Doktor Živago" zabranjen u SSSR-u, on ga je u tajnosti prenio na Zapad. Djelo je objavljeno na Zapadu, a autor je dobio Nobelovu nagradu za književnost. No sovjetske vlasti pokrenule su propagandnu kampanju protiv Pasternaka, što je dovelo do njegove prerane smrti. Na dnu se nalaze novine Pravda s portretom Nikite Hruščova, koji je inicirao spomenutu kampanju.

Pasternak, 1987.

Muzej povijesti Gulaga

Ova se slika odnosi na represiranog kazališnog redatelja Vsevoloda Mejerholjda. Belov je naslikao mršavo, izubijano tijelo u zatvoru, dok je glava prekrivena fotografijom portreta sa službene identifikacijske propusnice.

Mejerholjd, 1986.

Muzej povijesti Gulaga

"Staljin na Belovljevim slikama alegorija je smrti", kaže Kirill Svetljakov, kustos izložbe. "Na jednoj od slika on gleda u pješčani sat na kojem ljudske lubanje 'mjere' vrijeme umjesto zrna pijeska. Na drugoj slici, ljudske figure nalikuju pepelu i ispadaju iz njegove lule. Na sljedećoj, ljudi su divlje cvijeće pod diktatorovim čizmama."

Godina 1941., 1985.

Muzej povijesti Gulaga

Pješčano staklo, 1987.

Muzej povijesti Gulaga

"Preciznim pregledom [slike ispod] otkrivamo fotografiju u odmrznutom ledu... na kojoj prepoznajemo tatino čelo i prvu stranicu rukopisa ‘Majstora i Margarite’", prisjeća se Jekaterina Belova, umjetnikova kći. "Možemo vidjeti i fotografiju okrenutu naopako. Na njoj je sigurno mama - to su njezina frizura i kosa. A onda je tu veliko polje prekriveno snijegom. Tata je govorio da se, ako se počne kopati i topiti snijeg, u odmrznutom ledu može naći mnogo skrivenih rukopisa... Ovdje je pred nama puno neistraženih stvari u samo malenom komadu odmrznutog leda..."

Odmrznuti led. M. Bulgakov, 1986.

Muzej povijesti Gulaga

Izložba Petra Belova u doba perestrojke "Red za istinu" izložena je u moskovskom Muzeju povijesti Gulaga do 18. svibnja 2022.