1. "Sedamnaest trenutaka proljeća"
Tatjana Liozonova/Filmski studio "Gorki", 1973.
Sovjetski obavještajac Max Otto von Stierlitz infiltriran je u predratnu Njemačku još prije nego što su nacisti došli na vlast. Njegov zadatak je osujetiti nacističke planove vezane za sklapanje separatnog mirovnog sporazuma između Njemačke i zapadnih saveznika. Međutim, časnik Gestapoa i nacističke tajne policije kreće u lov protiv sovjetske "krtice" u redovima SS-ovaca.
Smatra se da je ova TV serija najuspješniji sovjetski špijunski triler svih vremena.
2. "Neuhvatljivi osvetnici"
Edmond Keosajan/Mosfilm, 1966.
Tri dječaka i djevojčica se zaklinju da će pomagati jedni drugima kada je otac jednog od njih ubijen u građanskom ratu. Mladi osvetnici zapadaju u mnoge avanture trudeći se pomrsiti račune brutalnoj bandi anarhista i njihovom predvodniku. Klasičan primjer takozvanog "easterna", tj. sovjetske interpretacije klasičnih zapadnih vesterna.
3. "Sherlock Holmes i doktor Watson"
Igor Maslenikov/Filmski studio "Lenfilm, 1980.
Smatra se da su sovjetski filmovi o poznatom britanskom istražitelju, solidan pokušaj nastavka legendarne serije knjiga Artura Conana Doylea. Vasilija Livanova u ulozi Sherlocka Holmesa mnogi građani Rusije doživljavaju kao oličenje ove franšize.
Serija je snimana od 1979. do 1986. i dobila je visoke ocjene i u inozemstvu, tj. izvan "željezne zavjese". Livanov je čak dobio Orden počasnog Reda britanskog carstva "za zasluge u kazališnoj i izvođačkoj umjetnosti".
"Ovo je prilično dobro", napisao je The Guardian povodom serije.
4. "Deset malih crnaca"
Stanislav Govoruhin/Filmski studio "Odessa", 1987.
Ova ekranizacija romana Agathe Christie objavljenog 1939. godine je unikat zato što u njoj, za razliku od zapadnih ekranizacija, nisu unošene nikakve izmjene ni u likove, ni u zločine koji su počinjeni. Film ima sumoran kraj isto kao i roman.
Snimljen je na Krimu 1987. godine. Većina scena na otvorenom snimana je kraj legendarnog zamka "Lastino gnijezdo", a budući da su odaje u zamku previše male unutarnje scene su snimane na drugom mjestu.
5. "Mjesto sastanka se ne može promijeniti"
Stanislav Govoruhin/Filmski studio "Odessa", 1979.
Ova sovjetska TV serija od pet epizoda ima određene klasične crte noira. Tu su zasjede, jurnjava za banditima, pucnjava i ubojstva, s kultnim glumcem Vladimirom Visockim u ulozi istražitelja u poslijeratnoj Moskvi. Karizmatični inspektor treba raskrinkati bandu koja se krije pod mističnim nazivom "Crna mačka".
6. "Posjet Minotauru"
Eldor Urazbajev/Centralni filmski studio za dječje i omladinske filmove "M. Gorki", 1987.
Ova detektivska serija nije imala tolikog odjeka kao "Mjesto susreta se ne može izmijeniti", ali je ipak izvanredan primer sovjetskog detektivskog žanra. Radnja se događa u Moskvi tokom 1980-ih. Nepoznatom glazbeniku je netko ukrao violinu koju je napravio Antonio Stradivari. Dok se vodi istraga o tom slučaju gledatelj se upoznaje s paralelnom linijom radnje koja se događa u Italiji u 17. stoljeću i u kojoj sudjeluje osobno Antonio Stradivari.
7. "TASS je ovlašten izjaviti..."
Vladimir Fokin/Filmski studio "Gorki", 1984.
Ova špijunska mini-serija događa se u doba Hladnog rata. Prikazana je borba američkih i sovjetskih obavještajnih službi za utjecaj u izmišljenoj zemlji Nagoniji na Afričkom kontinentu. KGB mora neutralizirati agenta "krticu", kojeg su Amerikanci ubacili u sovjetske redove u očajničkom pokušaju kako bi izvukli tajne podatke o tome kako Sovjeti opskrbljuju izmišljenu afričku državu. Serija je klasični primjer propagandne kinematografije iz doba Hladnog rata, ali ima svojih čari.