1. Aleksandar Ivanov. Pojavljivanje Krista pred narodom. 1837.-1857.
Aleksandar Ivanov/Tretjakovska galerija
Umjetnik je na ovoj slici radio dvadeset godina. Zbog svojih je dimenzija (5,4x7,5 m) bila prevelika za Tretjakovsku galeriju, pa je za nju sagrađena zasebna dvorana.
2. Karl Brjullov. Krist u grobnici. 1840-e
Karl Brjullov/Ruski muzej
Ova slika ima zanimljivu povijest. Brjullov ju je naslikao za jednog ruskog grofa, koji ju je odnio u Njemačku. Nakon smrti vlasnika, rad bez potpisa je prebačen u jednu pravoslavnu crkvu u Europi, gdje nitko nije shvatio da se radi o remek-djelu. Crkva je 2002. godine sliku prodala grupi kolekcionara koji su je odnijeli u Ruski muzej na analizu. Brjullovljevo autorstvo je propisno identificirano, nakon čega je FSB konfiscirao vrijedno umjetničko djelo. Istina, Vrhovni sud Rusije je kasnije naložio da se slika vrati kupcima.
3. Nikolaj Ge. Posljednja večera. 1863.
Nikolaj Ge/Ruski muzej
Nikolaj Ge je slikao mnoge vjerske teme, posebice u okviru "Ciklusa muka", koji govori o posljednjim danima Kristovog života, raspeću i uskrsnuću. Umjetnik odstupa od tradicije u svom prikazu Posljednje večere. Ge je naišao na brojne kritike, no sliku je kupio car Aleksandar II., a danas se nalazi u Ruskom muzeju u Sankt-Peterburgu.
4. Ivan Kramskoj. Krist u pustinji. 1872.
Ivan Kramskoj/Tretjakovska galerija
Jedna od najpoznatijih slika Krista u ruskoj umjetnosti i jedan od prvih pokušaja da se prikaže kao stvarna osoba. On ovdje nije svetac kojeg iskušavaju zle sile, nego običan čovjek pun sumnji. Kritičari posebnu pozornost posvećuju središtu slike: Kristovim rukama koje su prekrižene u razmišljanju.
5. Vasilij Polenov. Krist i preljubnica (Tko je bez grijeha?), 1888.
Vasilij Polenov/Ruski muzej
Polenov je ovu sliku smatrao svojim životnim djelom. Kako bi vjerno prikazao i samog Krista i krajolike Judeje, umjetnik je nekoliko godina putovao Bliskim istokom i napravio desetak studija i skica. Njegov je glavni cilj bio prikazati Krista kao običnu osobu.
6. Vasilij Polenov. Biti ispunjen mudrošću. 1896.-1909.
Vasilij Polenov/Nižnjenovgorodski umjetnički muzej
Polenov je nastavio stvarati seriju slika "Iz Kristovog života", koje prate Isusov put od djetinjstva, stjecanja mudrosti od starijih, do propovijedi na Gori, kada i sam počinje podučavati.
7. Ivan Ajvazovski. Bogojavljenje. 1890-e
Ivan Ajvazovski/Nacionalna galerija Ajvazovski u Feodosiji
Ajvazovski je poznatiji po svojim monumentalnim prikazima mora, no slikao je i vjerske motive.
8. Nikolaj Ge. Što je istina? 1890.
Nikolaj Ge/Tretjakovska galerija
Još jedno hrabro Geovo odstupanje od ustaljenih kanona religioznog slikarstva, ovoga puta na temu Kristova razgovora s Poncijem Pilatom nakon uhićenja. Ge smješta sina Božjeg u tamnu sjenu te ga prikazuje kao odrpanog, bezizražajnog, čak jadnog. Pilat se, pak, šepuri poput pobjednika.
9. Arhip Kuindži. Krist u Getsemanskom vrtu. 1901.
Arhip Kuindži/Palača Voroncov u Alupki
Kuindži je najpoznatiji kao slikar pejzaža, a njegova su djela čuvena zbog nevjerojatne upotrebe svjetla. U ovoj biblijskoj kompoziciji on osvjetljava Krista mjesečinom u kontrastu s tamom koja ga okružuje.
10. Ilja Rjepin. Uskrsnuće Jairove kćeri. 1871.
Ilja Rjepin/Ruski muzej
Ovo je bio Rjepinov završni studentski projekt na Ruskoj akademiji likovnih umjetnosti. Umjetnik je uspio prenijeti napeti trenutak uoči biblijskog čuda uskrsnuća. Usput, Rjepin je za ovo djelo dobio zlatnu medalju. Kasnije će se njegove slike Krista razviti u nešto realističnije, pa čak i postimpresionističko.
11. Mihail Vrubelj. Krist u Getsemanskom vrtu. 1887.–1888.
Mihail Vrubelj/Tretjakovska galerija
Poznatiji po prikazivanju tamnih demona, modernist Vrubelj je slikao i svete duhove i proroke, pa čak i ukrašavao crkve. Ovaj se crtež ugljenom nalazi u moskovskoj Tretjakovskoj galeriji.
12. Mihail Nesterov. Sveta Rus'. 1901.-1906.
Mihail Nesterov/Ruski muzej
Mihail Nesterov je također oslikao mnoge crkve i ostavio brojne skice na biblijske teme. Arhanđeli, Djevica Marija, sveci, redovnici i, naravno, sam Krist nastali su iz njegova kista. Na njegovom ključnom djelu "Sveta Rus'" Spasitelj blagoslivljava potrebite, napaćene Ruse.