Ruski svijet u malom: Sibirske lutke koje će vam prirasti srcu

Napušteni pas

Irina Verhgradska
Irina Verhgradska iz Novosibirska pravi malene figure ljudi i predmeta za domaćinstvo od kojih kreira žanrovske scene iz običnog života. I usprkos tako malim dimenzijama, vješte Irinine ruke Irinine uspijevaju prenijeti i najsnažnije osjećaje.
Djetinjstvo 1950-60-tih

Irina je od najranijeg djetinjstva šila lutke i najraznovrsniju odjeću za njih. Ovim hobijem bavila se čitavog života, a posljednjih 15 godina radi i s plastikom i polimernom glinom pa njeni junaci izgledaju kao da su "živi".

Ni jedna figura nije samo lutka, već cijela sudbina koju sam ja proživjela zajedno s konkretnim likom, kaže Irina.

Na balkonu

Umjetnica radi književne i povijesne junake, modele za nacionalne kostime i žanrovske scene.

Starica zelenašica

Sve je osmišljeno do najsitnijih detalja, bilo da je to zagoren stolnjak...

.. ili minijaturni crtež na pakiranju čaja.

Subotnja večera

Irinini junaci su obični ljudi sa svojim svakodnevnim brigama, radostima i tugama.

Ždralovi

Irina često evocira sjećanja iz svog djetinjstva i prebacuje ih u minijature, kao kada joj je recimo mama sašila haljinu za Novu godinu. Ili recimo kada baka gleda fotografiju unuke i razgovara s njom "na daljinu". Preciznost detalja je fascinantna, sve je apsolutno autentično; stari ormar, klupe, bomboni, kalendar.

Razgovor s unukom

Posebno mjesto u Irininom opusu zauzimaju besprijekorno dočarane figure ljudi u odmaklim godinama. Najuzbudljiviji ciklus nesumnjivo je "Dragi moji stari" koji o životu vremešnih ljudi govori do najsitnijih detalja i bez uljepšavanja.

U staračkom domu, bili volonteri.

Neke scene dovode i do suza, upravo tako reagiraju korisnici društvenih mreža na Irinine radove.

U staračkom domu. Jesen.

Napušteni pas

Ima puno zanimljivih priča vezanih za nastanak Irininih radova. Tako je recimo jednom kod dvoje starih ljudi vidjela Dumasov roman "Le Vicomte de Bragelonne", pa je tu priču pretočila u inspiraciju za kompoziciju u kojoj baka ljušti krumpir, a njen suputnik joj čita omiljeni roman naglas.

Le Vicomte de Bragelonne

Jedan od Irini najomiljenijih radova je Najsretniji dan. Unuka u bijeloj vjenčanici grli svoju baku.

Najsretniji dan

Irina priznaje da ponekad osjeća tako veliki emotivni naboj da mora prekinuti s radom kako bi se smirila.

Veteran

Nekoliko radova posvetila je Danu pobjede i Drugom svjetskom ratu.

Uoči praznika

Irina kaže da voli čitati komentare i reakcije na svoje radove.

Na verandi

Mnogi joj se zahvaljuju, iznose svoje dojmove, a neki kažu da su odmah pozvali baku čim su vidjeli minijature.

Nazdravlje, kupanje!
Irina Verhgradska

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće