Kako ulični slikar pokušava "spasiti" svoj rodni Nižnji Novgorod

Ulični slikar Artjom Filatov

Valerij Šibanov
Donedavno se ulična umjetnost u Rusiji tretirala kao vandalizam najobičnijih huligana, a sada žitelji gradova u ruskoj provinciji sami mole umjetnike da nešto naslikaju na njihovim zgradama.

Artjom Filatov ima 27 godina i želi spasiti svoj rodni Nižnji Novgorod. Ne onaj svježe okrečeni centar u koji su se prošlog ljeta slijevali nogometni navijači iz cijelog svijeta, nego onaj grad koji počinje čim se udaljite od centra i skrenete u prvu uličicu. Tu se, praktički nadohvat ruke od "mainstreama" i civilizacije, kriju stare drvene kuće. Žitelji ih prezrivo zovu "gnjiluške" i "razvaluške", ali upravo u njima je, po Artjomovom mišljenju, sva ljepota Nižnjeg Novgoroda.

Osobni radovi iz serije

Neke su već gorjele, neke su potpuno zapuštene, ali mnogo toga se još može spasiti. Artjomova želja je da ljudi promijene svoj odnos prema svemu što je starinsko, da namjerno svraćaju s glavnih ulica u uličice i neugledna dvorišta i vide ove kuće.

Maslačak

Filatov je najprije sam pokušao prekrojiti "mentalnu kartu Nižnjeg Novgoroda", kako on voli reći, pa je od 2011. godine oslikavao zapuštene i nagorjele kuće, za što mu nije bila potrebna službena dozvola. A zatim je počeo tražiti odobrenje stanara da oslika i njihove kuće. Tražio je nestandardna rješenja i metode i na kraju došao do zaključka da je tu potreban neki sveobuhvatniji sociokulturni proces. I pružila mu se prilika.

Jorgovan

Alternativne znamenitosti

Uz podršku neprofitnog fonda u kojemu je radio, Artjom je odlučio organizirati festival uličnog slikarstva. Najbolji ulični slikari iz cijele zemlje pozvani su da oslikaju stare kuće i uljepšaju izgled "drvenog" Nižnjeg Novgoroda. Da bi neka povijesna kuća sudjelovala u ovom programu, bilo je potrebno da vlasnik napiše molbu. Začudo, javio se veliki broj ljudi. Ispostavilo se da stanari uopće ne doživljavaju svoje kuće kao prastare i da ih ne žele ih napustiti. Naprotiv, oni žive u njima i brinu se o njima, tako da su sa zadovoljstvom prihvatili ideju da se njihov dom pretvori u alterativnu turističku znamenitost.

Timofej Radja (Jekaterinburg) i Stas Dobri (Moskva), zajednički rad dvojice slikara pod nazivom

Tako je ovaj smjeli eksperiment prerastao u čitav jedan festival pod nazivom "Novi Grad: Drevni", koji se održavao u Novgorodu od 2014. do 2016. Organizatori su se sastali i porazgovarali sa svakim vlasnikom. Ispostavilo se da su to vrlo različiti ljudi s različitim životnim pričama, ali su svi oni sentimentalno vezani za svoj rodni dom.

"Kada sam rođena 1943. godine, donijeli su me u ovu kuću i stavili na ovaj krevet. I cijeli život sam ovdje živjela, spavala i voljela. I život mojih prijatelja i susjeda isto je tako vezan za ovu kuću. Vezan je svakim živcem, svakom mišlju, svakim dobrim osjećajem i poštovanjem prema onome što je nekada bilo. Da, mi smo vezani za ovu kuću. Zbog toga nije moguće da se od nje rastanemo", kaže Tatjana Rukavišnjikova-Novikova, suvlasnica kuće u Nesterovoj ulici.

Rad moskovskog slikara Alekseja Luke na zgradi u ulici Anrija Barbjusa 17 u okviru festivala uličnog slikarstva

"Moj dom je nešto najsvjetlije što imam u životu. Sanjao sam čak i strašne košmare da sam ga izgubio i ne mogu ga pronaći", kaže drugi stanar Jurij Kulikov.

Rad nižnjenovgorodskog slikara Andreja Olenjeva na kući u ulici Slavjanska 4, u okviru festivala uličnog slikarstva

Pored toga, ispostavilo se da su vlasnici ljudi koji zauzimaju aktivnu građansku poziciju. Ta okolnost je bilo od velike pomoći Artjomu i organizatorima da prebrode sve birokratske prepreke i izvade sve potrebne papire, kako bi sve bilo po zakonu.

Film "Topli zidovi" o festivalu 2015. godine

"Natrag u svoju kuću"

Artjom je učinio sve što je u tom trenutku mogao kako bi se pojedinačne kuće preobrazile, a zatim je odlučio ići još dalje. U centru Nižnjeg Novgoroda pronašao je napuštenu drvenu kuću u kojoj je nekada bio Muzej nižnjenovgorodske intelgencije i odlučio ga "povratiti u život". "Kuća je bila napuštena, u njoj nije bilo čak ni struje", priča Artjom.

Izložba

Uložio je velike napore da uvede vodu i struju i vrati toj kući nekadašnju ljepotu. A onda je došao na ideju da tu ponovno otvori muzej, i to bi moglo biti zgodno mjesto za građanske diskusije, gdje bi on mogao promovirati svoja shvaćanja.

Izložba "Natrag u svoju kuću" bila je posvećena preuređenju gradskog ambijenta. Doživjela je veliki uspjeh i čak je dobila važnu nagradu "Inovacija", vezanu za suvremenu umjetnost, kao najbolji regionalni projekt 2017. godine.

Izložba

U ovom pothvatu Artjom se morao boriti za opstanak ove zgrade. Tijekom priprema i uređivanja grada povodom Svjetskog prvenstva u nogometu bilo je planirano da se ova stara kuća u centru zakloni bannerom (s obzirom da je objekt kulturnog nasljeđa i ne može se tek tako obojati nego bi se morala restaurirati po određenoj tehnologiji). Međutim, Artjom je isposlovao da zgrada ostane takva kakva je.

Artjom Filatov

Donedavno su gradske vlasti uglavnom bile neutralne kada je riječ o Artjomovim projektima i nisu u njima aktivno sudjelovale. Nedavno su, međutim, novi guverner i gradonačelnik najavili preuređenje povijesnog prostora u gradu. Artjom se nada da će njihova obećanja biti realizirana.

Izložba u krematoriju

Sada je Artjom u potpunosti posvećen pripremi izložbe na vrlo neuobičajenom mjestu - novom privatnom krematoriju. U tu svrhu se ozbiljno pozabavio istraživanjem kremiranja i posjetio umjetničku rezidenciju u Švicarskoj. "Predložio sam da se napravi izložba na kojoj bismo mogli pokazati kako se čovjek ispraća na posljednje putovanje, kako ga se ljudi sjećaju i pokušavaju sumirati rezultate njegovog života. To je dobra prilika da se porazgovara o ovoj tabu temi u ruskom društvu", smatra Artjom.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće