Deset remek-djela svjetske umjetnosti koja možete vidjeti samo u Rusiji

Legion Media
Ovi se izlošci iz mnogih razloga nikada ne iznose iz svojih muzeja.

Svaki muzej u svijetu je zainteresiran za iznajmljivanje svojih izložaka drugim institucijama koje negdje drugdje organiziraju izložbe, jer za to dobiva novac i ostvaruje prihod. Ali svaki posjeduje i ona remek-djela koja se nikada ne iznose iz muzeja, jer su već postala njegov "zaštitni znak", poput "Mona Lise" u Louvreu, ili su već toliko stara ili ogromna da će svaki kustos pasti u nesvijest ako samo i pomisli na bilo kakvo premještanje tih izložaka. Evo nekoliko primjera takvih dragocjenih "nekretnina" ruskih muzeja.

1. Velika carska kruna Ruskog Carstva - Dijamantni fond Moskovskog Kremlja

Ova kruna je na neki način naslijedila legendarnu Monomahovu kapu, glavnu dinastijsku insigniju ruskih careva. Napravljena je 1762. za krunidbu Katarine Velike, koja je bila velika ljubiteljica raskoši i osnivačica Ermitaža. Krunu su dva mjeseca pravili dvorski draguljari Jérémie Pauzié i Georg Friedrich Ekart. Teška je dva kilograma i ima 4936 brilijanata, 75 bisera i ogroman crveni spinel od 398,7 karata.

2. Leonardo da Vinci, "Madonna Benua" - muzej Ermitaž u Sankt-Peterburgu

Ovo umjetničko djelo je manjeg formata (48 x 31 cm) i jedna je od dvije slike koje nesumnjivo pripadaju Leonardu da Vinciju, a čuvaju se u Rusiji. Ranije se zvala "Bogorodica s cvijetom", ali joj je car Nikolaj II. promijenio naziv kada ju je kupio. Dao joj je ime po prethodnom vlasniku, arhitektu koji je sudjelovao u projektiranju Ermitaža, a zvao se Leontij Benua. Drugo djelo genijalnog slikara renesanse zove se "Madonna Litta" i također se čuva u Ermitažu. Ta slika se ponekad šalje na gostujuće izložbe, dok je "Madonna Benua" u dosta lošem stanju, zbog čega je zaštićena pancirnim staklom te se nikada ne iznosi iz muzeja.

3. Nepoznati rimski majstor, Statua Jupitera - muzej Ermitaž u Sankt-Peterburgu

Ogromna statua iz Starog Rima s postoljem je visoka oko pet metara. Za nju je napravljena posebna sala, ali čak ni "rastavljena" nije mogla proći kroz velika muzejska vrata. Mramorna skulptura teška 20 tona kupljena je na rasprodaji legendarne zbirke markiza Campane u Rimu. Prema dokumentima Ermitaža, skulptura je još u 18. stoljeću pronađena na mjestu vile rimskog cara Domicijana u blizini Rima, a njezini komadi su sastavljani tri dana, u čemu je sudjelovalo 60 ljudi.

4. Michelangelo, "Zgrčeni dječak" - muzej Ermitaž u Sankt-Peterburgu

Ovo je jedina Michelangelova manja skulptura koja se čuva u Rusiji. Smatra se da je to pripremni rad za Medicijevu kapelu u bazilici San Lorenzo u Firenci. Nabavila ju je carica Katarina II., koja je i osnovala Ermitaž. Od tada se skulptura nije iznosila iz muzeja.

5. Rembrandt, "Danaja" - muzej Ermitaž u Sankt-Peterburgu

Rembrantovo remek-djelo koje se čuva u Ermitažu postalo je poznato, nažalost, poslije vandalskog čina 1985. godine, kada ga je manijak polio sumpornom kiselinom. Nakon toga je slika na kojoj je umjetnik u Danajinom liku prikazao obje svoje voljene žene bila 12 godina na restauraciji i sada se ne iznosi iz muzeja.

6. Rafaelove lođe - muzej Ermitaž u Sankt-Peterburgu

Ovo je vjerojatno rijedak slučaj kada je kopija velikog umjetničkog djela vrijedna isto kao i original. Rafael i njegovi učenici su 1517.-1519. oslikali čuvene lođe u Vatikanu. Dva i pol stoljeća kasnije ih je carica Katarina II. vidjela na gravirama i odmah naručila da se u Ermitažu, koji je tada još uvijek bio u izgradnji, napravi njihova vjerna kopija u prirodnoj veličini. Za razliku od vatikanskih lođa (ostakljene su tek u 20. stoljeću), ruske su odmah sagrađene kao zatvorena galerija, i zato su i danas odlično očuvane. Pored toga, taj dio Vatikana je uvijek zatvoren za posjetitelje.

7. Karl Brjulov, "Posljednji dan Pompeja" - Ruski muzej u Sankt-Peterburgu

Ovo je u svakom pogledu jedna od najvećih umjetničkih slika u ruskom slikarstvu. Razmjeri su joj 456,5 × 651 cm. Naslikana je u Italiji, gdje je prikazana javnosti s nezapamćenim uspjehom. Odmah su je kupili potomci ruske trgovačke obitelji Demidov. Zatim je slika izložena u pariškom Louvreu, da bi na kraju bila poklonjena Ermitažu. Car Aleksandar III. je 1897. godine došao na ideju da osnuje Ruski muzej u kojem je za ovu i još nekolicinu velikih slika napravljena posebna sala.

8. Aleksandar Ivanov, "Javljanje Krista narodu" - Tretjakovska galerija u Moskvi

Sudbina ovog umjetničkog djela umnogome je slična sudbini Brjulovljeve slike "Posljednji dan Pompeja". Ivanov ju je također naslikao u Italiji (doduše, to je trajalo 20 godina). Sliku je kupio car Aleksandar II., i za nju je izrađen poseban paviljon u Moskvi. Danas ova divovska slika (540 × 750 cm) zauzima specijalnu dvoranu u Tretjakovskoj galeriji. Ravnateljica muzeja Zeljfira Tregulova kaže da je to "najveće ostvarenje u ruskoj umjetnosti".

9. Andrej Rubljov, "Sveta Trojica" - Tretjakovska galerija u Moskvi

Jedna od najprepoznatljivijih i najčuvenijih ruskih ikona nastala je na samom početku 15. stoljeća. Kao i sve ikone toga doba, naslikana je na drvetu i, nažalost, tehnički nije izvedivo prebaciti je na platno. Zato ovo remek-djelo ima posebne uvjete u kojima se čuva, te se zbog toga ne može ni iznositi iz moskovskog muzeja.

10. Kazimir Maljevič, "Crni kvadrat" - Tretjakovska galerija u Moskvi

Ovo djelo osnivača suprematizma je po značaju za umjetnost više puta uspoređivano s Leonardovom "Mona Lisom". Slika je centralno mjesto ka kojemu gravitira čitava zgrada Tretjakovske galerije u ulici Krimski Val, gdje se čuvaju ruska umjetnička djela 20. i 21. stoljeća. Autor je sam napravio nekoliko kopija koje se sada šalju na međunarodne izložbe, dok se prvi "kvadrat" nikada ne iznosi iz muzeja, kao ni čuvena stanovnica Louvrea.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće