Utvare, mačke i skrivena remek-djela: Zašto je peterburški Ermitaž najbolji muzej na svijetu?

Daniel Ladenhauf/flickr, Gellinger/Pixabay, Javna domena
Najveći i najpoznatiji muzej u Rusiji ima toliko veliku kolekciju umjetničkih djela i artefakata da je potrebno najmanje 10 godina kako bi se sve to pogledalo.

1. Nastao kao osobna riznica ruskih careva

Prije nego što će postati jedan od najboljih muzeja na svijetu, Ermitaž je bio osobna riznica carice Katarine II. Francuska riječ "ermitage" prevodi se kao "pustinjačka ćelija, "skit" ili "skrovito mjesto". Kolekcija umjetničkih djela se stalno povećavala, a tek 1852. godine je otvorena za javnost.

2. Deset godina da se sve obiđe

Ovaj ogromni muzej ima preko 3 milijuna izložaka, od čega je samo 5% izloženo u 350 sala. Ako bi posjetitelj po jednu minutu promatrao svaki predmet i svakoga dana provodio po 8 sati u Ermitažu, trebalo bi mu 10 godina da vidi sve izloške.

3. Mačke službeno zaposlene (u podrumu)

Tradicija "zapošljavanja" mačaka potječe još iz 18. stoljeća. Mačke su odlični lovci ovdašnjih štakora. Nekoliko desetaka takvih mačaka i danas obavlja ovaj vrlo važan zadatak u podrumima muzeja.

4. Utvare...

U Ermitažu ima mnogo "duhova". Primjerice, ljudima se priviđaju car Petar Prvi i posljednja carska obitelj Romanov. Neka priviđenja su prilično neobična za Rusiju. Primjerice, jedan izložak u Ermitažu je staroegipatska boginja Sekhmet u sjedećem položaju. Priča se da se za punog mjeseca na njezinim koljenima pojavljuje lokvica krvi.

5. Najveća kolekcija Rembrandtovih djela

Kolekcija Rembrandtovih slika u Ermitažu je najveća izvan granica Nizozemske. Muzej posjeduje 24 slike ovog umjetnika, a među njima su "Povratak razmetnoga sina" i "Flora".

6. Garaža posljednjeg ruskog cara

Posljednja carska obitelj Romanov imala je u Ermitažu svoju garažu s preko 50 automobila. Svi su oni, međutim, na tajanstven način nestali tijekom revolucije 1917.

7. Zaboravljena remek-djela

Posjetitelji mogu vidjeti tisuće umjetničkih djela, no mnogo je više izložaka koji nisu izloženi u dvoranama. Štoviše, često ni sami radnici muzeja ne znaju kakva se remek-djela kriju u riznicama muzeja. Primjerice, jedan je povjesničar umjetnosti iz Nizozemske 1960. godine pio čaj s radnicima muzeja i tom prilikom slučajno ugledao dio slike koja je stajala iza ormara. Ispostavilo se da je to djelo "Bah, Venera i Ceres" nizozemskog slikara Hendricka Goltziusa. Od tada stručnjaci Ermitaža priželjkuju pronalazak još nekog izgubljenog i zaboravljenog umjetničkog djela.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće