Nikolaj Rerih "Kangchenjunga", 1944.
Državni muzej orijentalne umjetnosti u MoskviIako je cijelog života bio štovalac orijentalne filozofije, ruski slikar i filozof Nikolaj Rerih je posjetio Indiju prvi put sredinom 20-ih, kada je uslijed boljševičke revolucije napustio Rusiju. Krenuo je na veliko putovanje po Srednjoj Aziji, prošao najudaljenije krajeve Indije, Kine, Tibeta, Altaj i Mongoliju. Ova ekspedicija je dala niz zemljopisnih i etnografskih otkrića i oko 500 slika Himalaje.
Ovaj planinski masiv je očarao Reriha. On je u njemu vidio duboki sakralni značaj, jedno od velikih svetih mjesta na planetu. Nakon putovanja Rerih se s obitelji skrasio u dolini Kullu u sjeverozapadnoj Indiji, u samom srcu Himalaje. Živio je tamo do smrti 1947., a njegova obitelj je osnovala Institut za istraživanje Himalaje.
"Nijedan slikar nije slikao ove planine kao moj otac. Njegova Himalaja je puna svjetlosti i boje, neopisivog veličanstva i uzvišenih misli", pisao je Rerihov sin Svetoslav, također priznati slikar.
"Gdje ćete još naći toliko sreće u izlasku sunca kao na Himalaji, gdje je plava boja jača od boje safira, a jezera sjaje iz daljine kao dijamanti", pisao je sam Nikolaj Rerih.
Rerihovo imanje je 1942. posjetio budući premijer Indije Džavaharlal Nehru s kćerkom Indirom Gandhi. "Svaki član ove obitelji je nadaren i zanima se za širok spektar stvari... Sjećam se Reriha kao čovjeka ogromnog znanja i iskustva, čovjeka s velikim srcem", prisjećala se Gandhi.
Rerih je za sebe govorio da je on most između dvije civilizacije - Rusije i Indije. "Ponosan sam što je sudbina htjela ovjekovječiti Svetu Himalaju na mojim slikama. Kao Rus koji voli Indiju sretan sam što će Himalaja naći mjesto za ljubav i poštovanje u ruskom slikarstvu", govorio je Rerih.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu