Deset slikara bez kojih se ne može zamisliti ruska kultura

"Carevna labud". Slikar: Mihail Vrubelj.

"Carevna labud". Slikar: Mihail Vrubelj.

Tretjakovska galerija
U njihovu čast su nazvane ulice i planeti. Narod i dalje satima čeka u redu na hladnoći kako bi vidio njihove slike. Imena tih slikara su ugravirana u povijest Rusije i cijelog svijeta.

1. Andrej Rubljov (1360.-1428.)

Andrej Rubljov je najpoznatiji ruski ikonopisac. Njegova legendarna "Sveta Trojica" (1411.) doživljava se kao duhovni simbol ruskog slikarstva.

Život ovog slikara je dosta zagonetan, ali se zna da je on bio redovnik i da je posvetio sebe Bogu i slikanju ikona. Ruska pravoslavna crkva ga je kanonizirala.

Rubljov je radio na freskama u crkvi Blagovijesti u Moskovskom Kremlju, koja nažalost više ne postoji.

Katedrale posvećene Uzašašću Presvete Bogorodice u Zenigorodu i Vladimiru oslikao je Andrej Rubljov. Te freske se i danas mogu vidjeti.

2. Karl Brjulov (1799.-1852.)

Suvremenici su ga nazivali "carom slikarstva". Smatra se da je Karl Brjulov jedan od prvih ruskih slikara koji su doživjeli uspjeh na međunarodnoj razini.

Monumentalna slika "Posljednji dan Pompeja" (1830.-1833.), koju je naslikao dok je živio u Italiji, osvojila je Grand Prix na pariškoj izložbi, poslije čega je ovaj slikar postao iznimno popularan i u Europi i u Rusiji.

Otac ruskog slikarskog romantizma potjecao je od roditelja koji su po nacionalnosti bili Francuzi i do 1822. godine je nosio francusko ime Carle Brulleau. Brjulovljeva obitelj je čitava dinastija slikara, počevši od njegovog pradjeda.

Portret ruskog basnopisca Ivana Krilova

Brjulov je najviše poznat kao slikar portreta. "Jahačica" (1832.) jedan od najupečatljivijih eksponata Tretjakovske galerije.

3. Ivan Ajvazovski (1817.-1900.)

Nitko na svijetu nije slikao kao on! Ivan Ajvazovski, poznati majstor morskih krajolika, jedan je od najskupljih ruskih slikara na svijetu. Njegova slika "Pogled na Carigrad i Bosporski zaljev" (1856.) prodana je za gotovo 5 milijuna dolara na dražbi kuće Sotheby's 2012. godine.

Poluprozračni uzburkani valovi, karakteristični za radove Ajvazovskog, postali su svjetski slikarski fenomen.

Ajvazovski je bio vrlo plodan slikar, naslikao je preko 6000 djela. "Deveti val" (1850.), "Crno more" (1881.), i "Mjesečina na Bosporu" (1894.) spadaju među najbolje.

4. Aleksej Savrasov (1830.-1897.)

Slikar realist Aleksej Savrasov je začetnik žanra lirskog krajolika u ruskom slikarstvu. Njegovi radovi su puni individualnosti, intime i prirode.

On je u svojoj 24. godini postao akademik i bio je vrlo cijenjen među suvremenicima. Nažalost, umro je u 67. godini u bolnici za siromašne.

Savrasov je naslikao jedan od najpoznatijih ruskih krajolika - "Gačci su doletjeli" (1871.). Skoro svaki učenik je napisao esej posvećen ovoj slici. Svi Rusi od djetinjstva znaju za nju.

5. Ivan Šiškin (1832.-1898.)

Prema podacima Sveruskog centra za proučavanje ruskog javnog mnijenja, on je prvi na popisu najpoznatijih ruskih slikara.

Djeca za njega saznaju vrlo rano, prije svega zato što je njegova slika "Jutro u borovoj šumi" (1886.) iskorištena za dizajniranje omota čuvenih ruskih čokoladnih bombona "Miška kosolapij".

"Okolina Sankt-Peterburga" (1856.), "Zalazak sunca" (1869.), "Podne u predgrađu Moskve" (1869.), "Raž" (1878.) i "Sunčani dan" (1895.) su njegove najpoznatije slike.

6. Ilja Rjepin (1844.-1930.)

Rjepin je najveći ruski slikar realist. Oslikao je svu raznolikost života u Rusiji. Mnoge njegove slike imaju snažnu ideološku pozadinu.

U najpoznatija remek-djela spadaju "Burlaci na Volgi" (1870.-1873.), gdje je prikazan nadljudski trud radnika koji su rijekom vukli velike brodove. Rjepin je ovo naslikao još kao student slikarske Akademije u Sankt-Peterburgu.

Slika je izazvala veliki skandal. Pojedini kritičari su okarakterizirali Rjepina kao najvećeg profanatora umjetnosti, tvrdeći da on "monumentalizira" scene iz života "nižih slojeva".

7. Viktor Vasnjecov (1848.-1926.)

"Ivan carević na sivom vuku" (1889.), "Vitezovi" (1898.), "Sneguročka" (1899.), "Kneginja Nesmejana" (1926.) samo su neka od izvanrednih djela Viktora Vasnjecova.

On je bio izuzetan narodni slikar, tvorac ruske bajke u slikarstvu i "vitez ruske umjetnosti".

Vasnjecov se također bavio arhitekturom. Čak je i projektirao pročelja Tretjakovske galerije.

Tretjakovska galerija

Radio je i na freskama Vladimirske katedrale u Kijevu.

8. Mihail Vrubelj (1856.-1910.)

On je bio jedan od najupečatljivijih predstavnika ruske moderne. Često je na svojim platnima prikazivao scene iz noćnih košmara. Posebno ga je zanimao demon iz istoimene poeme Mihaila Ljermontova. Toliko je bio obuzet njime da su suvremenici toj obuzetosti pripisivali duševnu bolest koja ga je zadesila pred kraj života.

Vrubelj se zanimao i za monumentalno slikarstvo te je pravio skice za freske Vladimirske katedrale u Kijevu. Bavio se i dekorativnom umjetnošću praveći skulpture od majolike i keramičke vaze.

Freske u katedrali svetog Vladimira u Kijevu.

U najpoznatije radove ovog umjetnika spadaju "Pali demon" (1902.), "Carevna labud" (1900.), "Istočna bajka" (1886.), "Portret djevojke s perzijskim tepihom u pozadini" (1886.).

9. Valentin Serov (1865.-1911.)

Istaknuti ruski slikar Valentin Serov je poznat kao majstor psiholoških portreta. Predstavnicima ruske elite je u ono doba bilo stalo da imaju svoj portret koji je naslikao Serov. Za njegov atelje se čekalo u redu. S druge strane, ljudi su se i bojali Serova, jer je on mogao vrlo nezgodno prikazati ljudske nedostatke.

Pojedini kritičari smatraju da je Serov pripadao ruskom impresionizmu. Njegova najsimboličnija slika je "Djevojka s breskvama" (1887.).

Najpoznatije slike su mu "Djevojka na suncu" (1888.), "Ljeto" (1985.) i "Otmica Europe" (1910.).

10. Boris Kustodijev (1878.-1927.)

Boris Kustodijev je na svojim jarkim platnima prikazivao svakodnevicu ruskog sela.

Studirao je zajedno s poznatim slikarom Iljom Rjepinom i sudjelovao u poznatom pokretu "Svijet umjetnosti" koji je iznjedrio Ruski balet Sergeja Djagiljeva.

Među njegova najpoznatija djela spadaju "Žena trgovca pije čaj" (1918.), "Boljševik" (1920.), "Šaljapinov portret" (1922.) i "Ljepota" (1915.).

Više: 13 realističnih slika koje će vam pomoći da shvatite rusku dušu

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više