Dani i noći (1944.)
Ovo je prvi sovjetski film o Staljingradskoj bitci. Snimljen je 1944. godine i zasnovan na kazališnom komadu sovjetskog pisca Konstantina Simonova. Radnja filma prati obranu Staljingrada od kolovoza do studenog 1942. godine, što je bio period najžešćih sukoba. Film pokazuje da su "istinski heroji koji su obranili Staljingrad bili časnici i vojnici Crvene armije", a ne komunistička partija i njezini vođe.
Jednu od glavnih uloga u filmu igra mladi glumac Jurij Ljubimov, kasnije direktor legendarnog moskovskog "Kazališta na Taganki".
Veliki preokret (1945.)
"Dajući kritički opis ratnih sukoba, ovaj film predstavlja uznemirujući prikaz života vojnika koji se daleko od svojih domova bore u surovim uvjetima na hladnoći ruske fronte, ne znajući hoće li ratni sukobi donijeti ikakvu korist nekoj od strana. Panoramski snimci krajolika i mraka, kao i melankolične sekvence dijaloga karakteristične za Ermlerov stil, izvedeni su briljantno, tako da gotovo nadopunjuju izraz i umijeće glumaca", piše suvremeni kritičar o sovjetskom filmu Fridriha Ermlera iz 1945. godine.
Autori filma su kasnije priznali da se ideja o ovom ostvarenju pojavila odmah poslije sovjetske pobjede kod Staljingrada, koja je u to vrijeme izgledala kao pravo čudo. Film je u rujnu 1946. godine osvojio Grand Prix na filmskom festivalu u Cannesu.
Staljingrad: Psi, želite li živjeti vječno? (1959.)
Naslov filma su riječi pruskog kralja Fridrika Velikog. "Prokleti psi, želite li živjeti vječno?" - navodno su riječi koje je pruski kralj uputio vojnicima kada su u panici počeli bježati s bojnog polja.
Ovo je prvi film na temu Staljingradska bitke snimljen u Zapadnoj Njemačkoj. Nastao je otprilike u vrijeme kada se posljednji ratni zarobljenik vratio kući iz Sovjetskog Saveza. Film za okosnicu radnje uzima život vojnika Wehrmachta i njihovih rumunjskih saveznika nakon predaje u Staljingradu, kada su se našli u zarobljeništvu. Redatelj je u filmu koristio autentične arhivske snimke.
Borili su se za domovinu (1976.)
Ovaj film sovjetskog redatelja Sergeja Bondarčuka, dobitnika Oscara, izdvaja se među ostvarenjima posvećenim Staljingradskoj bitci. Temeljen na istoimenom romanu Mihaila Šolohova, laureata Nobelove nagrade za književnost, ovaj film je priča o pukovniji vojske koja se suprotstavlja njemačkoj ofenzivi na Staljingrad u ljeto 1942. godine. Poznati sovjetski pisac i glumac Vasilij Šukšin u ovom filmu je odigrao svoju posljednju ulogu, a pored njega su uloge odigrali brojni vodeći sovjetski glumci, uključujući i samog Bondarčuka. Filmski časopis "Sovjetski ekran" ga je proglasio najboljim ostvarenjem u 1976. godini.
Neprijatelj pred vratima (2001.)
Ovo je na Zapadu vjerojatno najpoznatiji film o Staljingradskoj bitci. Režirao ga je francuski redatelj Jean-Jacques Annaud, a u središtu pozornosti je osobni sukob između dvojice snajperista koje igraju holivudske zvijezde Jude Law i Ed Harris. Iako je film u Rusiji naišao na različite reakcije, pozitivno je ocijenjena grandioznost projekta i njegova izuzetna vizualna komponenta. Međutim, brojne povijesne pogreške i klišeji naišli su na oštru kritiku. "Budžet od 85 milijuna dolara bezličnim likovima ne može udahnuti život, niti može banalnu ljubavnu priču pretvoriti u dirljivu, niti neprirodne dijaloge učiniti prirodnim", piše jedan kritičar. Drugi smatra da je film "nepodnošljivo kičast" za ostvarenje koje "pretendira prikazati... najveću bitku u povijesti ratovanja".
U jednoj filmskoj kritici film je predstavljen na sljedeći način: "Sovjetske vojnike tjeraju u borbu kao što se stoka tjera na klanje, a kada se povlače, ubijaju ih njihove vlastite kaznene jedinice. Oni su prljavi i bijedni, za razliku od njegovanih i dobro opremljenih Nijemaca."
Staljingrad (2013.)
Jedan od najnovijih ruskih pokušaja da se prikaže povijesna bitka bio je ambiciozan projekt s budžetom od 30 milijuna dolara, što je velika svota za rusku kinematografiju. Film je režirao Fjodor Bondarčuk, sin autora filma "Borili su se za domovinu", a postigao je veliki uspjeh u kinima, zaradivši 68 milijuna dolara.
Unatoč dobroj gledanosti i velikom financijskom uspjehu, film "Staljingrad" je izazvao brojne kontroverze. Ministarstvo kulture Rusije je čak primilo zahtjev da se film zabrani, jer "prikazuje herojstvo nacizma i izvrće povijesne činjenice". Peticiju za zabranu prikazivanja filma potpisale su 34 tisuće ljudi.
Rusko ministarstvo nikada nije službeno odgovorilo na ovu peticiju. A što je uopće moglo izazvati ovakvu reakciju nekih gledatelja? Možda je to lik njemačkog vojnika. U jednoj kritici se navodi da su njemački vojnici prikazani kao ljudi koji mogu osjećati i voljeti.