Na samom početku Sovjetskog Saveza, znastveno-fantastični filmovi nisu bili previše popularni. U to vrijeme fokus je bio na svjetskoj revoluciji, petogodišnjem planu industrijskog razvoja i naravno Drugom svjetskom ratu. Filmski producenti su se temama svemira i budućnosti počeli baviti tek krajem 50-tihgodina kada su SSSR i SAD započeli svoju utrku za svemir.
1980-tih ekranizirana su znanstvenofantastična djela Aleksandra Beljaeva, braće Strugacki i Kira Buljčova. Danas i mladi i stari gledaju te filmove. U razdoblju između 1960. i 1980. u SAD-u su snimljeni mnogobrojni filmovi koji su se bavili tematikom svemira i životom budućih generacija.
Kakve su živote redatelji tog vremena predvidjeli za građane Sovjetskog Saveza i Amerike?
Usporedimo.
Mjesec
Ljudi Sovjetskog Saveza su maštali o putovanju u svemir puno prije no što je ono postalo stvarnost.
Jedan od prvih filmova o budućnosti, nijemi film Kozmičejski rejs ( Svemirsko putovanje ) (1935.) predvidio je put na mjesec u ljeto 1946. Let je osmislio Cjolkovskij Institut za interplanetarnu komunikaciju (znanstvenik je bio suradnik na filmu). Članovi prve ekspedicije na Mjesec sletjeli su na njegovu tamnu stjenovitu stranu.
Protagonistima nedostaje kisika, no oni pronađu "zamrznute ostatke lunarne atmosfere" i tako riješe problem. S njima se kući vrati i bijela mačka koja je bila putnik na prethodnom probnom letu.
1950. u SAD-u je izašao film "Destination Moon". Bio je to prvi znanstvenofantastični film u boji u zemlji. U filmu se posada pokušava vratiti na Zemlju nakon što sazna da je raketa preteška za polijetanje.
Za razliku od ovih filmova koji svemir prikazuju u pozitivnom ozračju, film "First Men in the Moon" (1964.) je jedan od prvih koji se bavi prikazivanjem sukoba između ljudi i vanzemaljaca Selenita, stanovnika na Mjesecu.
Jesu li se predviđanja ostvarila? Djelomično. Prvi ljudi sletjeli su na Mjesec 1969., a u idućih tri godine to je ponovilo 12 američkih astronauta. Posljednja misija na Mjesec izvedena je u prosincu 1972. godine i nikada nikakvi tragovi života nisu pronađeni.
Istraživanje svemira
Glavna tema znanstveno fanstatičnih filmova 60-tih godina bila je utrka za svemir između Sovjetskog Saveza i SAD-a. Scenariji su vrlo često bili kopije jedan drugog. Iz tog razloga Sovjetski Savez je 1962. godine producirao film "Planet Bur" u kojem je prikazana zajednička misija SAD-a i Sovjetskog saveza na Veneru. Posada je bila prisiljena sletjeti na planetu koju nastanjuju užasna bića nalik dinosaurima.
Premda film nije bio vrlo popularan u Sovjetskom Savezu, prava na distribuciju je otkupilo 28 zemalja. 1965. godine SAD su producirale novu verziju ovog filma nazvanu "Voyage to a Prehistoric Planet".
Osim na Veneru, znanstveno fantastični filmaši "slali su" Ruse i Amerikance na Mars, Uran i druge neistražene galaksije. U sovjetskom filmu "Tumannost Andromedi" snimljenom 1967. koji se bavi dalekom budućnošću, svemirski brod zarobi zvjezdano gravitacijsko polje. U filmu se mogu vidjeti neki zanimljivi detalji, kao npr. bazen s odskočnom daskom u svemirskom brodu.
Film Andreja Tarkovskog "Solaris" (1972.) temelji se na romanu Stanislava Lema i prikazuje užasnu viziju budućnosti. Radnja filma događa se na napola napuštenoj svemirskoj postaji na kojoj se proučava planet Solaris i njegov ocean koji materijalizira najružnije čovjekove uspomene, zbog čega članovi ekspedicije počinju gubiti razum. Steven Soderbergh je svoju verziju filma snimio 2002. godine.
Jesu li se predviđanja ostvarila? Za sada ne. Roskozmos, NASA i ESA planiraju poslati ljude na Mars. Rusija je 2015. godine napravila imitacijski let na Mars nazvan Mars-500. U SAD-u nekoliko privatnih organizacija poput Mars One, Space X, Inspiration Mars Foundation i Marspolar, promoviraju vlastite inicijative o letu na Mars.
Super sposobnosti
U 23. stoljeću ljudi neće biti zadivljeni kloniranjem. Međutim osobe koje mogu čitati misli i micati udaljene objetke će svakako biti intrigantne. Ili se to barem događa u sovjetskom dvodijelnom filmu "Per Aspera Ad Astra" (1980.) za koji je scenarij napisao Kir Buljčov.
Djevojčica Nija pronađena u oštećenom svemirskom brodu može čitati misli, te se kretati kroz svemir i živjeti na drugim planetama bez kisika. Ne sjeća se tko je i odakle dolazi. Jedino čega se sjeća je to da ima misiju spasiti planet Dess.
U filmu "Gostja iz buduščevo" (1985.) glavna protagonisitica tinejdžerica Alisa Seljeznjova dolazi iz 2084. godine i može čitati misli uz pomoć posebnog uređaja kojeg joj svemirski gusari pokušavaju ukrasti. 1992. godine snimljena je australska tv serija "Djevojčica iz budućnosti", koja ima sličnu radnju.
Jesu li se predviđanja ostvarila? Nisu. Slučajevi telekineze i čitanja misli i dalje su više predmet znanstvene fantastike.
Roboti-androidi
Danas su roboti i umjetna inteligencija omiljene teme. Međutim nisu svi roboti bili prijateljski nastrojeni prema čovječanstvu. U dječjem pustolovnom dvodijelnom filmu "Moskva - Kasiopeja" (1973.) tinejdžeri kozmonauti nađu se na planeti koju nastanjuju roboti s umjetnom inteligencijom. Roboti shvate kako su ljudske emocije ono što sprječava razvoj civilizacije, te uz pomoć posebnih zahvata lišavaju sve ljude na planeti njihovih emocija. Kao rezultat, ljudi se prestaju razmnožavat i umalo izumru. Neki preživjeli pošalju signale na Zemlju, koje prime sovjetski školarci.
U filmu "Gostja iz buduščevo" (1985.) sovjetski školarac Kolja Gerasimov se nađe u 2084. godini gdje upoznaje robota Werthera koji je upravitelj na Institutu za Vrijeme. Werther pomogne Kolji vidjeti budućnost, posjetiti kozmodrom i da se vrati u svoje doba.
U međuvremenu američki su gledatelji gledali Terminatora (1984.), drugačijeg robota, kiborga koji je došao u 1984. godinu iz 2019. Njegova misija bila je ubiti Saru Connor čije će nerođeno dijete pobijediti u ratu između ljudi i robota. U nastavku snimljenom 1991., robot postane dobar. Čak se nauči i smiješkati.
Jesu li se predviđanja ostvarila? Djelomično. U ožujku 2017. godine roboti-androidi su u Moskvi ženama davali cvijeće, čitali poeziju i dijelili komplimente. Još jedan ruski robot, REDOR (Final Experimental Demonstration Object) će odletjeti u svemir 2012. U Japanu roboti već rade kao voditelji izložbi. Mnoge zemlje razvijaju borbene robote.
Naprave
U gotovo svim sovjetskim i američkim znanstvenofantastičnim filmovima predviđa se korištenje video komunikacije.
Prototipi Skypea i Facetimea prikazani su u filmovima "Tumannost Andromedi" (1967.) "I Was Satellite of the Sun" (1959.), "2001.: Odiseja u svemiru" (1968.) i mnogim drugim.
Sredinom 20-tog stoljeća kompjuteri su bili nezgrapni i koristili su se isključivo na poslu. Ipak, u pojedinim znanstveno-fantastičnim filmovima mogu se vidjeti osobna računala, koja su u ono vrijeme bila nezamisliva. U filmu "Tumannost Andromedi" mogu se vidjeti dva bežična uređaja i nešto što iznimno nalikuje modernom prijenosnom računalu.
U tom filmu se može vidjeti i zanimljiv detalj - audio dnevnik zapisa leta koji izgleda poput rotirajućeg mikrofona u obliku prstena.
U filmu "Per Aspera Ad Astra" (1980.) može se vidjeti fascinantna naprava: pametni sat za komunikaciju. Danas nešto takvo ne bi nikoga iznenadilo, o 23. stoljeću da ne govorimo.
Za razliku od Sovjetskog saveza, Amerika je maštala o osobnim televizorima. Film "The House of Tomorrow" snimljen 1949. godine prikazuje tv s tri osobna ekrana: jedan za kućanice, jedan za djecu i jedan za poslovne ljude. U međuvremenu su tvorci filma "Povratak u budućnost 2" (1989.) vjerovali da će ljudi do 2015. godine moći ne samo gledati nekoliko televizijskih programa na jednom ekranu, nego i gledati filmove uz pomoć virtualnih naočala. Film je također previdio i fenomen 3D filmova.
Jesu li se predviđanja ostvarila? I te kako. Danas svi večeraju gledajući u pametne telefone. Uskoro će i Google naočale biti integrirane uz pametne telefone.
Gradski prijevoz
Prilikom stvaranja filmova o budućnosti, scenaristi i redatelji su pomno razmišljali o okolini koja okružuje protagoniste. Prema tome u budućnosti ćemo žhivjeti u gradovima prepunim nebodera, složenih cestovnih čvorišta i letećih automobila.
1935. godine sovjetski građani su gledali film koji prikazuje prugu s jednim kolosijekom.
Sovjetski film "Planet Bur" prikazuje auto s antigravitacijskim motorom, nešto slično danas možemo vidjeti u filmovima "Ratovi Zvijezda" i "Povratak u budućnost 2".
Američki scenaristi su smatrali da protagonisiti trebaju imati automobile bez vozača. Sjećate li se kako je u filmu "Potpuni Opoziv" (1990.) Arnold Schwarzenegger pokušao objasniti robotu vozaču taksija kamo da ide?
Jesu li se predviđanja ostvarila? Skoro. Brojni gradovi imaju višeslojna spajanja. Pruge s jednim kolosijekom mogu se naći u mnogim gradovima širom svijeta, uključujući one bez vozača. Prvi automobili bez vozača se testiraju u ruskim i stranim kompanijama.
Sada još samo moramo pričekati da automobili počnu letjeti. Tada ćemo moći u potpunosti zaboraviti na prometne zastoje. Barem na Zemlji.