"U Rusiji je moguće samo jedno: vjera pravoslavna i vlast samodržavna"

Mihail Bulgakov.

Mihail Bulgakov.

TASS
15. svibnja se obilježava 125 godina od rođenja Mihaila Afanasjeviča Bulgakova. Povodom jubileja velikog pisca RBTH je pripremio 10 citata iz njegovih djela, uz odgovarajuća objašnjenja.

Majstor i Margarita

1. "Činjenica je najtvrdoglavija stvar na svijetu".

Ovu frazu izgovara Voland obraćajući se odrubljenoj Berliozovoj glavi na balu. Te riječi su odavno postale krilatica, a sam roman je najpoznatije piščevo djelo. "Majstor i Margarita" ("Master i Margarita") spada u nezavršena Bulgakovljeva dijela. Nakon piščeve smrti su ostali dijelovi koje je njegova žena sastavila u jednu cjelinu. Roman ima dvije paralelne radnje. Jedna se odvija u 20. stoljeću u Moskvi, a druga su događaji iz romana koji je napisao Majstor (vezani su za doba Poncija Pilata). Djelo je u više navrata ekranizirano i postavljano na kazališnu scenu. Andrzej Vajda je 1971. godine prvi snimio film po motivima ovog romana. "Majstora i Margaritu" je 1994. snimio Jurij Kara, ali zbog neslaganja između redatelja i producenata gledatelji čitavih 17 godina nisu imali priliku vidjeti ovo ostvarenje. Redatelj Vladimir Bortko je 2005. godine snimio svoju verziju "Majstora i Margarite".

2. "Nešto zloslutno se krije u muškarcima koji izbjegavaju vino, igre, društvo ljepotica i razgovore za stolom. Takvi su ili teško bolesni ili tajno mrze ljude oko sebe".

3. "Točno, čovjek je smrtan. Ali kamo sreće da je samo smrtan. Nezgodno je što je on ponekad iznenadno smrtan! E, u tome je trik!"

4. "Dostojevski je umro. - Ja protestiram! Dostojevski je besmrtan!"

Mihail Bulgakov sa ženom JelenomMihail Bulgakov sa ženom Jelenom. 

Bijela garda

5. "Ma on je nitkov! - s mržnjom nastavi Turbin (o Petljuri). - On ni sam ne govori taj jezik! Zar ne? Ja prekjučer pitam onu hulju, doktora Kurićkog... On je prošlog studenog odjednom zaboravio ruski jezik. Ranije se prezivao Kuricki, a sad je Kurićki... E pa pitam ga lijepo kako se na ukrajinskom kaže "mačak"? On kaže: "kit" [za razliku od ruskog "kot" - prim. prev.]. Ja ga onda pitam a kako se kaže "kit". A on stao, samo se izbečio i šuti. I sad mi se više ne javlja na ulici.

Nikolka se zvonko nasmije i reče:

- Riječ "kit" kod njih ne postoji, jer u Ukrajini nema kitova. A u Rusiji svega ima napretek. U Bijelom moru ima kitova..."

Bulgakov je roman "Bijela garda" ("Belaja gvardija") objavio 1925. godine. Knjiga je posvećena događajima iz građanskog rata u Ukrajini 1918. godine i sudbini obitelji ruskih intelektualaca i njihovih prijatelja. To je u velikoj mjeri autobiografski roman, u kojem su kao prototipi junaka poslužili rođaci i prijatelji Mihaila Afanasjeviča. Prema motivima romana postavljene su kazališne predstave, a ekranizacija se pojavila tek 2012. godine (redatelj Sergej Snješkin), doduše s mnogo nedosljednosti i odstupanja od originalnog teksta.

Simon Petljura, koji se spominje u citatu, bio je akter političkih i ratnih zbivanja, jedan od organizatora Centralne rade i Direktorija Ukrajinske Narodne Republike i njegov rukovoditelj od 1919. godine, a također glavni ataman vojske i mornarice.

6. "Ja bih vašeg hetmana prvog objesio za to što je organizirao ovako finu Ukrajinu! - vikao je stariji Turbin. - Živjela slobodna Ukrajina od Kijeva do Berlina! Pola godine je on vrijeđao ruske časnike, sve nas je vrijeđao. Tko je zabranio formiranje ruske vojske? Hetman. Tko je terorizirao rusko stanovništvo tim gnusnim jezikom, koji u stvarnosti uopće i ne postoji? Hetman. Tko je rasplodio sav ovaj ološ s repovima na glavama? Hetman".

7. "Zvijezde će ostati i kada sjenki naših tijela i djela više ne bude na zemlji".

 

Dani Turbina

8. "Hetman. Već odavno planiram da vama i drugim ađutantima stavim na znanje da odsad treba govoriti ukrajinski. To je stvarno bezobrazluk! Nijedan moj časnik ne govori službeni jezik ove zemlje, a to krajnje negativno utječe na ukrajinske jedinice. Proham laskavo.

Šervinski. Izvolte, vaša svjetlosti! Dežurni ađutant, kornet... knez... (Sebi u bradu.) Đavo bi ga znao kako se na ukrajinskom kaže 'knez'! .. Neka ide dovraga! (Naglas.) Novožiljcev, privremeni vršitelj dužnosti... Mislim... mislim... mislujem...

Hetman. Govorite ruski!

Šervinski. Razumijem, vaša svjetlosti! Kornet knez Novožiljcev, koji je dežurao prije mene, očito se iznenada razbolio i otišao je kući još prije mog dolaska..."

Kazališni komad "Dani Turbina" ("Dni Turbinih") Mihail Afanasjevič je napisao na temelju svog romana "Bijela garda" na prijedlog MHAT-a (Moskovskog umjetničkog akademskog teatra). U komadu, kao i u romanu, Bulgakov temelji priču na vlastitim uspomenama iz Kijeva za vrijeme građanskog rata. U rujnu 1926. godine dozvoljeno je da se "Dani Turbina" postave na scenu. Kasnije je ovo djelo u više navrata prerađivano. Predstavu "Dani Turbina" jako je volio gledati Josif Staljin (prema službenoj verziji, sovjetski vođa je odgledao ovu predstavu preko 15 puta). Komad je 1976. godine ekranizirao redatelj Vladimir Basov.

 

Pseće srce

9. "Ako vodite računa o svojoj probavi, evo vam koristan savjet: ne govorite za ručkom o boljševizmu i medicini. I Bože sačuvaj da prije ručka čitate sovjetske novine!"

Roman "Pseće srce" ("Sobačje serdce") Bulgakov je napisao 1925. godine. Priča o eksperimentu profesora Preobraženskog, u kojem on psu lutalici presađuje ljudske organe, ušla je u ruske hrestomatije. Mnogi povjesničari književnosti smatraju da roman treba svrstati u političke satire, a Šarika (čovjeka koji je stvoren u tom eksperimentu) doživljavaju kao alegorijski lik lumpenproletarijata, koji je neočekivano dobio veliku količinu prava i sloboda i počeo uništavati i sebi slične, i svoje tvorce. Najpoznatija ekranizacija ovog romana je film Vladimira Bortka "Pseće srce" iz 1988. godine.

10. "Nikada nemojte činiti zločin, protiv koga god da je usmjeren. Doživite starost s čistim rukama".

Mihail Bulgakov (1891.-1940.) veliki je ruski pisac. Rođen je i odrastao u Kijevu. S odličnim uspjehom je završio medicinski fakultet Kijevskog sveučilišta, poslije čega se izvjesno vrijeme bavio dobrotvornim liječenjem. Njegove djelomično biografske priče o tom razdoblju tiskane su u medicinskom časopisu. Pored spomenutih djela, Bulgakov je napisao dramsko djelo "Ivan Vasiljevič mijenja profesiju" (po motivima ovog komada Leonid Gajdaj je snimio istoimeni film - jednu od najpoznatijih sovjetskih komedija), priču "Morfij" i ciklus priča "Bilješke mladog liječnika" (po motivima spomenutih djela redatelj Aleksej Balabanov je 2008. godine snimio film "Morfij").

Više