5 megapopularnih stvari koje su izmislili Rusi

Sergej Brin, jedan od osnivača najpoznatije internet tražilice Google.

Sergej Brin, jedan od osnivača najpoznatije internet tražilice Google.

AP
Rusija je kroz povijest dala mnoge velike izumitelje i tvorce ideja, od kojih mnogi u domovini nisu mogli ostvariti svoj puni potencijal te su emigrirali. Zato se domovinom njihovih izuma često smatraju druge zemlje. Ipak, korijeni tih izuma i dalje su ruski.

1. Google

Sergej Brin, jedan od osnivača najpopularnijeg internetskog preglednika Google, ruskog je porijekla. Rođen je u Moskvi 1973., a u SAD je došao 1979. zajedno s roditeljima koji su tada emigrirali iz SSSR-a. Diplomu prvostupnika stekao je na Sveučilištu Maryland, gdje je njegov otac Mihail Brin nakon emigracije radio kao profesor, a diplomirao je na Sveučilištu Stanford. 

Sergej je očito naslijedio sposobnosti svojih roditelja. Majka Jevgenija je, naime, i prije imigracije radila kao inženjerka, a otac je bio ekonomist u Znanstveno-istraživačkom institutu Državnog komiteta za planiranje, prilično elitnoj intelektualnoj instituciji. Tamo se, međutim, nije osjećao ispunjenim i želio se posvetiti matematici, što mu je u SAD-u i uspjelo.

 

2. Tetris

Getty ImagesIzvor: Getty Images

Tetris je 1984. izumio Aleksej Pažitnov. On je tada radio u Računskom centru Akademije znanosti SSSR-a i bavio se problemima umjetne inteligencije i prepoznavanja govora. Tetris je ubrzo postao popularan u Moskvi i privukao je interes stranih poslovnih ljudi. Zbrka s pravima i dozvolama je dovela do toga da je Pažitinov dividende počeo primati nekoliko godina kasnije, ali igra je vrlo brzo stekla obožavatelje diljem svijeta.

1988. godine Aleksej Pažitnov osnovao je tvrtku AnimaTek, specijaliziranu za razvoj softvera za igre, i 1991. se preselio u SAD-u. Trenutno se bavi razvojem igara. 

 

3. Smješko

NabokovIzvor: Getty Images

Autorom prvog smješka (engl. smiley), odnosno stiliziranog prikaza osmjeha, smatra se američki programer Scott Fahlman. Tim emotikonima planirao je odvajati ozbiljne poruke od neozbiljnih na obavijesnoj ploči Sveučilišta Carnegie Mellon. Prva njegova poruka sa smješkom datirana je 19. rujna 1982.

Međutim, još je u svibnju 1969. godine ruski pisac Vladimir Nabokov smislio ovaj znak. Do toga je došlo kada je davao intervju za Time. Na pitanje na koje bi se mjesto stavio kada bi postojala svjetska rang lista suvremenih pisaca, Nabokov je odgovorio: "Često mi pada na pamet da treba smisliti neki tipografski znak za osmijeh, nekakvu konkavnu črčkariju ili polegnutu zagradu, koju bih mogao iskoristiti kao odgovor na ovo pitanje.“

 

4. Helikopter

helikopterIzvor: AP

Od 1908. do 1911. ruski izumitelj Igor Sikorskij izgradio je dva modela helikoptera, a 1910. je uspio uzletjeti u zrakoplovu, izgrađenom prema njegovom dizajnu. Godine 1912. postao je glavni dizajner zrakoplovnog odjela Rusko-baltičke tvornice u Rigi (koja je tada bila dijelom Ruskog Carstva), gdje je pod njegovim vodstvom izgrađeno nekoliko zrakoplova.

1918. godine Igor Sikorskij je emigrirao u Francusku, a 1919. godine preselio je u Sjedinjene Američke Države. Tamo je 1923. godine osnovao zrakoplovnu tvrtka Sikorsky Aircraft Corporation, koja je kasnije postala podružnica United Technologies Corporation.

Do 1939. godine tvrtka je izgradila oko 15 zrakoplova, a 1939. godine počela je s projektiranjem i izgradnjom helikoptera. 1967. godine njegov je helikopter S-61 prvi put preletio Atlantski ocean.

 

5. Standard ljepote 90-60-90

ErtéErté: "La rose et le papillon". Izvor: AFP/East News

Mnogi vežu suvremeni standard ljepote uz ime francuskog modnog dizajnera Christiana Lacroixa. Međutim, vjeruje se da je na standard ljepote utjecao i ruski umjetnik Roman Tirtov (poznat pod pseudonimom Erté – prema francuskom izgovoru njegovih inicijala R.T.). O tome je u svojoj knjizi "Icons of Russia. Russia's brand book" pisao Andrej Hazin.

Roman Tirtov rođen je u Sankt-Peterburgu 23. studenog 1892. godine u obitelji mornaričkog časnika. Nije htio postati vojnik pa je otišao u Pariz, gdje je postao dopisnik peterburškog časopisa "Damskie modi". 1913.-1914. počeo je raditi kao modni dizajner i scenograf za poznatog francuskog couturiera Paula Poireta.

Htio je otvoriti svoj atelje, ali zbog sukoba s Poiretom to nije mogao učiniti. 1915. je uspio potpisati ugovor s američkim časopisom "Harper`s Bazaar", za koji je kasnije naslikao više od stotinu naslovnica. Erté je radio i za druge velike američke, britanske i francuske publikacije. Tako su na naslovnicama velikih modnih časopisa i u umovima modnih znalaca zavladale djevojke delikatnih figura s tankim strukom.

Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće